Ponedjeljak Hrvatskoj donosi djelomice sunčano vrijeme s promjenjivom naoblakom. U noći i ujutro na Jadranu i u područjima uz Jadran mjestimice pljuskovi i grmljavina, lokalno izraženiji osobito na jugu, a poslijepodne su pljuskovi mogući i drugdje. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i sjeverozapadni, navečer sjeveroistočni. Na Jadranu jugo u slabljenju i okretanju na sjeverozapadnjak, ponegdje jugozapadnjak, a na južnom dijelu veći dio dana jako jugo i južni vjetar. Najniža jutarnja temperatura od 15 do 19, na Jadranu između 19 i 24 °C. Najviša dnevna uglavnom od 26 do 31 °C. Prema izgledima vremena DHMZ-a od utorka do četvrtka bit će pretežno sunčano i vruće. Vjetar u unutrašnjosti uglavnom slab. Na Jadranu u noći i ujutro slaba do umjerena bura, danju sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Temperatura zraka bit će u u postupnom porastu.
Europa se suočava s novim valom vrućine koja pogađa velike dijelove kontinenta. Prema izvješćima New York Timesa i meteoroloških službi, temperature i dalje dosežu ekstremne vrijednosti, a vlasti u više zemalja izdale su najviše razine upozorenja.
Visoka upozorenja na vrućinu na snazi su u brojnim zemljama, uključujući Austriju, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Češku, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Nizozemsku, Poljsku, Srbiju, Slovačku, Sloveniju, Švedsku i Švicarsku.
U Francuskoj su zabilježeni rekordi – prosječna dnevna i noćna temperatura na nacionalnoj razini dosegla je 30 °C, što je najviše od početka mjerenja 1947. Pariz je više puta premašio 40 °C, a predviđanja su išla i do 42 °C. U Velikoj Britaniji srušeni su lipanjski temperaturni rekordi, s vrijednostima iznad 36 °C. Španjolska je bilježila temperature preko 38–45 °C u pojedinim regijama, a slično je i u dijelovima Njemačke, Nizozemske i srednje Europe, gdje se očekuju vrijednosti oko 40 °C. Ekstremna vrućina već je povezana s povećanim brojem smrtnih slučajeva, osobito među starijima. U Španjolskoj su statistički modeli ukazivali na stotine mogućih smrti povezanih s vrućinom. U Francuskoj su zabilježeni utopljenici i drugi incidenti vezani uz pokušaje hlađenja. Vrućina opterećuje elektroenergetske mreže, uzrokuje prekide u prometu i prisiljava vlasti na zatvaranje škola te ograničavanje rada na otvorenom.
Znanstvenici ističu da ovakvi valovi vrućine imaju jasan pečat klimatskih promjena. Europa se zagrijava brže od većine drugih dijelova svijeta, a ekstremni toplinski događaji postaju češći, intenzivniji i dulji. Analize pokazuju da bi ovako intenzivni lipanjski valovi vrućine bili gotovo nemogući bez utjecaja ljudskog zagrijavanja planeta.
U pojedinim zapadnim dijelovima kontinenta očekuje se postupno olakšanje, osobito uz Atlantik, dok se u srednjoj i istočnoj Europi vrućina može zadržati dulje. Vlasti savjetuju građanima da izbjegavaju izlaganje suncu u najtoplijim satima, redovito piju vodu, paze na starije i kronične bolesnike te prate lokalna upozorenja. Situacija se nastavlja razvijati, a meteorološke službe kontinuirano ažuriraju prognoze.
Podsjetimo, ORF-ov meteorolog Marcus Wadsak prije par dana iznio je nove prognoze za Austrijance. Na Facebooku je Wadsak poručio kako se kod nekih ljudi već stvorio dojam da je "ljeto gotovo", vjerojatno zato što je već ranije bilo iznimno dugo i ekstremno vruće. No, meteorolog upozorava: "Dolazi još nešto, i vjerojatno će biti jako". Prema trenutnim prognozama, novi val vrućine kreće već 31. srpnja, a mogla bi potrajati duže vrijeme tijekom početka kolovoza, donoseći ponovno vrlo visoke temperature. Neke dugoročne prognoze, poput onih s portala wetter.com, idu toliko daleko da za Beč početkom kolovoza predviđaju temperature i do 43 °C, što bi bilo daleko iznad dosadašnjeg austrijskog rekorda od 40,5 °C. Ipak, meteorolozi naglašavaju da su prognoze za razdoblje dulje od tjedan dana još uvijek vrlo nesigurne, te da realni maksimum u Austriji vjerojatno neće prelaziti 42 °C. Wadsakova upozorenja dolaze u trenutku kada su mnogi već osjetili olakšanje nakon nekoliko svježijih dana.
I Njemačku čeka novi, još žešći val vrućine. Meteorološki modeli predviđaju temperature koje bi mogle doseći i 44 °C, a vrućina će zahvatiti cijelu zemlju. Prema kolumni meteorologa Dominika Junga za HNA, već u subotu 25. srpnja na jugozapadu Njemačke (Oberrhein i Pfalz) temperature će dosezati 36 °C. No, pravi početak ekstremne vrućine očekuje se od utorka, kada će se toplinska kupola proširiti na cijelu zemlju. Većina područja bit će iznad 30–35 °C, a na pojedinim mjestima blizu ili preko 40 °C. Uzrok ovog ekstremnog vremena je snažna toplinska kupola koja se formirala nad jugozapadnom Europom. Nad Španjolskom i Portugalom zrak se snažno spušta i dodatno zagrijava, a sustav se sada pomiče prema sjeveroistoku, prema srednjoj Europi.
Otvori KEKS Pay
Kako bi to bilo kad u medijima ne bi vladao opsesivno-kompulzivni meteodebilizam, pa da se umjesto “meteotsunami” koristi izraz “plimni val uzrokovan niskim tlakom”, umjesto “toplinske kupole” da se napiše “zadržavanje vrućeg zraka u području stacionarnog visokog tlaka”, umjesto “toplinskog vala” da imamo “ljetne vrućine”, a umjesto “superćelijske oluje” da nas zadesi “grmljavinsko nevrijeme praćeno pojačanim udarima vjetra”…? Ovako kako ste krenuli, za godinu-dvije ćete običnu kišu nazivati “ekstremnim hidropluvijalnim događajem s pojačanim inundacijskim rizikom”. Inače, gledam sad nekoliko prognostickih modela - u iducih 10 dana na Hvaru - jutra 21-25 C, najvisa dnevna 26-30 C. Zagreb iducih 10 dana - jutarnja 18-22 C, najvisa dnevna 29-34 C. Gdje vi tu vidite “toplinski val” ??!? Kraj je srpnja, ako niste znali, to se zove - ljeto. Usput, 1987-e, od 10. do 20. srpnja, bio sam u Dubrovniku s curom. 10 dana temperatura je bila 38-39 po danu, 31-32 po noci. More 29-30. Deset dana za redom ! Tada nije u medijima vladao opsesivno-kompulzivni meteodebilizam, kao danas, pa se nitko nije niti bavio kukumavcenjem nad necim sto je apsolutno normalno za lipanj, srpanj i kolovoz vec stoljecima.