Sutra će se napuniti osam mjeseci otkako je bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić razriješen s dužnosti, nakon čega je odmah i uhićen u sklopu antikorupcijske istrage, a iz Vlade još uvijek ne preciziraju kada namjeravaju imenovati njegova nasljednika niti nude objašnjenje zašto se s tim imenovanjem tako dugo čeka. Na ta pitanja i jučer su nam iz Banskih dvora uzvratili tek rečenicom kako Državni inspektorat vodi zamjenik te kako će novi državni inspektor biti predložen uskoro, a takav odgovor povremeno šalju medijima još od Mikulićeva uhićenja.
U kuloarima su se u međuvremenu spominjala različita imena za prvu funkciju u Državnom inspektoratu, a u posljednje vrijeme kruži teorija kako se s popunjavanjem ove izuzetno važne funkcije taktizira jer u Vladi još uvijek nisu načisto koliko će široko zahvatiti istraga protiv Mikulića. Ne treba naglašavati koliko je porazno ako u ovoj teoriji ima imalo istine, jer to bi značilo da u Vladi nisu sigurni da kandidati koji su im na umu neće završiti jednako kao Mikulić, pod sumnjom u korupciju. Posebno kad se zna da je odgovornost za imenovanje glavnog državnog inspektora na premijeru, na čiji prijedlog Vlada imenuje glavnog državnog inspektora, koji joj onda izravno odgovara.
Težak manjak kadrova
Dok se Andrej Plenković još premišlja tko bi mogao preuzeti tu dužnost, Državni inspektorat, koji privremeno vodi Mikulićev zamjenik Ivan Samac, našao se pod snažnim pritiskom nakon incidenta s tri kamiona puna svinja bez propisanih identifikacijskih oznaka. Njihov ulazak na farmu s više od 3000 svinja u okolici Varaždina spriječio je tek angažman tamošnjeg veterinara Darija Ivaniša. Na farmu u Keleminu svinje su putovale iz zone ograničenja zbog afričke svinjske kuge (ASK), koja je ponovno uzela maha u Slavoniji, da bi se nakon incidenta doznalo da svih pet slavonskih županija pokriva svega 19 veterinarskih inspektora. Čak i pod pretpostavkom da su svi "u pogonu", da nitko nije na godišnjem odmoru ili na bolovanju, jasno je da je taj broj daleko od dovoljnog čak i za "mirnodopske" prilike, a kamoli u situaciji u kojoj se epidemiološki valovi ASK već godinama ponavljaju i u Hrvatskoj i u okruženju pa je i ministar poljoprivrede David Vlajčić na kriznom stožeru u petak priznao kako više nije riječ o akutnoj, već o kroničnoj bolesti za naše svinjogojstvo.
Na istoj sjednici u Osijeku rečeno je i kako će se u koordiniranom djelovanju svih sastavnica, od veterinarskih inspekcija do Carinske uprave, provoditi dodatne mjere s ciljem suzbijanja pošasti, a među tim mjerama je i pojačan nadzor svih gospodarstava u zonama zaštite. Neslužbeno se, pak, može čuti kako se nekoliko dana ranije na sastanku u Banskim dvorima spominjalo čak 3000 hitnih nadzora na gospodarstvima u Slavoniji. Hitni nadzori značili bi da će inspektori ući u toliki broj objekata u naredna dva do tri tjedna ako se želi spriječiti da situacija izmakne kontroli, a jasno je da 19 inspektora ne može odraditi toliki posao. Morat će se, dakle, ići na preraspodjelu službenika s drugih područja, no i to je izazov za Inspektorat, jer Hrvatskoj i bez afričke svinjske kuge nedostaje približno 40 veterinarskih inspektora, što je čak četvrtina ciljanog broja.
Državni inspektorat i u drugim područjima suočava se s nedostatkom kadra, što u toj instituciji otvoreno priznaju. U njihovu planu rada za ovu godinu navodi se da odlazak inspektora u mirovinu, prelazak na bolje plaćene poslove te negativna percepcija te profesije u javnosti dovode do manjka inspektora i dodatno opterećuju sustav. Ugled Državnog inspektorata teško da se poboljšao Mikulićevim odlaskom, a malo je vjerojatno da će ga, s obzirom na ograničeni mandat, uspjeti znatnije promijeniti i Ivan Samac. Kao vršitelj dužnosti, on nema puni prostor za donošenje dugoročnih strateških odluka i planova kojima bi se institucija mogla ojačati.
U takvoj situaciji, Državni inspektorat, koji od 2018. godine ravna ogromnim brojem inspekcija s različitih područja, od tržišnih i sanitarnih do tehničkih i graditeljskih, laka je meta za sve koji dio svoje odgovornosti žele prebaciti na nekog drugog, posebno u situacijama u kojima je vidljiva slaba koordinacija među institucijama, a afrička svinjska kuga jedna je od njih. Pa se tako osječki općinski državni odvjetnik Ronald Tomaković na konferenciji za novinare nakon sjednice kriznog stožera u petak nije libio naglasiti kako DORH ne može ništa poduzeti u suzbijanju kaznenih djela vezanih uz širenje ASK ako svoj posao prvo ne odradi Državni inspektorat.
I kažnjavanje na čekanju
"Uloga DORH-a počinje kada policija i Državni inspektorat utvrde činjenice i dostave dokaze o mogućem kaznenom djelu. Kada za to postoje zakonski uvjeti, DORH će procesuirati odgovorne", rekao je Tomaković i time još jednom potvrdio praksu da u situacijama nejasno razgraničene odgovornosti najviše stradava ugled najranjivije sastavnice sustava, a to je u ovom trenutku obezglavljeni Državni inspektorat.
I nije veterinarska inspekcija jedini njegov dio pod pritiskom. Oporbeni SDP neki je dan s istodobnih konferencija za medije u pet turističkih gradova ustvrdio kako država kažnjava male iznajmljivače koji posluju legalno, a ne rješava problem stotina tisuća kreveta izvan sustava. SDP-ovci su tada naveli kako je lani u Hrvatskoj provedeno samo 165 nadzora nelegalnog smještaja i zaključili da inspekcija ne radi svoj posao. A kad tome pridodamo izvještaje da su poreznici usred sezone zapečatili kafiće u Šibeniku zbog nekoliko eura u blagajni, jasno je da povjerenje u usklađenost i pravednost sustava ne može biti na visokoj razini. Pa tako ni ugled institucija poput Državnog inspektorata koji mjesecima čeka svog novog čelnika.
Otvori KEKS Pay
