Naslovnica Vijesti Svijet

Novi referendum o Brexitu nije opcija, izlazimo iz EU sa sporazumom ili bez njega

Znamo da nas čeka gospodarski šok, ali toje cijena koju smo spremni platiti jer čemo dugoročno sačuvati kontrolu nad svojom sudbinom
14. listopada 2018. u 11:46 42 komentara 2346 prikaza
Pogledajte galeriju 1/7

Više od dvije godine nakon referenduma na kojem su Britanci izglasali da žele izaći iz Europske unije, pregovori o Brexitu ulaze u završnu fazu: summit lidera EU sljedeći tjedan u Bruxellesu označen je kao “trenutak istine za Brexit”. Do sada je već postalo jasno da će izlazak iz EU biti iznimno kompliciran proces koji će dominirati britanskom političkom scenom barem jedno desetljeće. Ali približavamo se trenutku u kojem bi se trebao razjasniti sam način izlaska 29. ožujka 2019. i detalji odnosa do 31. prosinca 2020., do kada bi trebalo trajati prijelazno, tzv. implementacijsko razdoblje Brexita. Detalji budućih odnosa, od 2021., tek će biti predmetom pregovora nakon što ovi pregovori o sporazumu o izlasku završe. O svemu tome, o pozicijama Londona i o očekivanjima od ovog vrhunca u pregovorima, za Večernji list govori britanski veleposlanik u Hrvatskoj, gospodin Andrew Dalgleish.

Brexit sporazum o izlasku Čelnici EU-a pripremaju se za presudni summit o brexitu

Upravo ste se vratili iz Dubrovnika. Susrećete hrvatske građane, ne samo političare, diljem zemlje i vjerojatno razgovarate i o Brexitu. Imate li dojam da Hrvati iskreno razumiju zašto izlazite iz EU?

Mislim da razumiju. Većina ljudi s kojima razgovaram zapravo žali zbog činjenice da Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz Europske unije, radije bi da ostanemo, ali razumiju da je to način na koji demokracija funkcionira. Rekao bih da susrećem tri kategorije ljudi. Jedni su oni koji su potpuno indiferentni, ne zanima ih ta tema. Drugi su oni koji kažu: prava je šteta što odlazite, EU je bolji s vama nego bez vas. Treći su oni koji kažu: to je ono što nam se sviđa kod Britanaca, kad nešto odlučite, onda to i učinite. Možda se ne slažu s onim što pokušavamo učiniti, ali to poštuju.

Moj je dojam da Hrvati, a i drugi građani EU, ne razumiju u suštini zašto izaći iz Unije kad i sam izlazak škodi, a i buduća pozicija koju možete ispregovarati zapravo je lošija. Ne čini li vam se da je Brexit nemoguća misija jer su moguće negativne posljedice tako brojne i, čini se, neizbježne?

Nema sumnje da će, kad izađemo iz EU, naše gospodarstvo iskusiti šok. Nećemo istupiti iz EU i zakoračiti na livadu na kojoj teku med i mlijeko. Očekuje nas, barem u početku, teško razdoblje. Stvar koja je karakteristična za politiku i povijest u UK jest to da uvijek pokušavamo gledati dugoročno. Čak i kad je potrebno učiniti nešto kratkoročno teško, nadamo se da ćemo dugoročno vidjeti bolja vremena. Pogledajte našu povijest odnosa s EU. Otkako smo pristupili, nije bilo lako. Nismo komforno sjedili u tom klubu, često se nismo složili da učinimo nešto što je ostatak kluba želio učiniti. Dakle, nema ničeg novog u tome. Ono što je novo jest da smo donijeli odluku da ćemo se sami brinuti o svom suverenitetu. I za mnoge britanske građane to je važnije od bilo čega drugog. Čak i ako znamo da nas čekaju poteškoće u našem gospodarstvu kratkoročno, to je cijena koju smo spremni platiti. Jer ćemo dugoročno sačuvati kontrolu nad svojom sudbinom.

Ilustracija Tomislav Krasnec Približava se trenutak istine za Brexit

Kako britanska vlada planira zaključiti pregovore o Brexitu kad se čini da je plan iz Chequersa neprihvatljiv i za ostatak EU (EU27) i za dobar dio Konzervativne stranke (bivši ministri Johnson i Davis, skupina oko Mogg-Ressa)?

Bilo je jasno da prijedlog iz Chequersa nikad neće biti rješenje. To je bio prijedlog koji je UK iznio kad je Europska komisija sugerirala kako bismo trebali riješiti neke stvari. Te sugestije nisu bile prihvatljive za UK i davanje protuprijedloga logično je kad imate takvu situaciju. Ne s očekivanjem da će svi reći: “briljantno, riješili ste problem” nego kao doprinos u pregovorima. To se sada događa. Također je jasno da taj prijedlog iz Chequersa nije bio prihvatljiv nekim članovima britanske vlade u to vrijeme i oni su dali ostavke. Tako stvari funkcioniraju. Ako ne možete stajati kolektivno u podršci nečemu, onda morate napustiti vladu i to su gospoda Johnson i Davis učinili. Ali premijerka je identificirala stvari za koje ona vjeruje da su ključne za UK, u smislu naše unije kao Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. I identificirala je stvari oko kojih je, vjeruje, EU zabrinut, u smislu izlaska s jedinstvenog tržišta i iz carinske unije. I pokušala je naći sredinu koja će zaštititi integritet obje te stvari koje je identificirala. O tome se radi u prijedlogu iz Chequersa. Sljedećeg tjedna imat ćemo intenzivne pregovore s EU27 kako bismo pronašli način da sve strane budu zadovoljne.

Kad čujemo Borisa Johnsona da govori kako će plan na kojemu radi premijerka May pretvoriti Britaniju u “permanentnu koloniju EU” ili u “vazalnu državu”, što da o tome mislimo? Trebamo li ga uzeti za ozbiljno? Ipak je on bivši ministar vanjskih poslova i, neki kažu, natjecatelj za šefa stranke i vlade jednom kad se ta pozicija otvori.

Ostatak EU morat će formirati svoj sud bez moje pomoći. Jer moj je posao objašnjavati stav moje vlade, a g. Johnson nije više dio vlade. On je strastven oko Brexita. Puno ljudi je strastveno o toj temi. Ali morate njega pitati što misli pod time.

Naravno. Ali to nam govori i o tome koliko je teško za premijerku May dobiti podršku svoje stranke. Vrlo je krhka i njezina vlada i put kojim ide prema Brexitu. Je li to sve uopće održivo?

Naravno da je u teškoj poziciji jer rješava temu koja je iznimno kontroverzna. Ovo je najveća stvar koja se događa Ujedinjenom Kraljevstvu otkako smo ušli u EU. Ljudi imaju vrlo snažne osjećaje, ovakve ili onakve. Premijerka nikad neće biti u stanju zadovoljiti baš sve, unutar ili izvan svoje stranke. Ali ona osmišljava put koji govori: ovo su pitanja o kojima imamo ovakav zajednički temelj i ovo je to što ćemo napraviti. Unutar njezine stranke, kao što smo vidjeli na konferenciji Konzervativne stranke, ima različitih pogleda, ali podrška koju je dobila na toj konferenciji dobar je pokazatelj. Čak i ako članovi njezine stranke nisu potpuno zadovoljni svakim aspektom onoga što će biti ispregovarano, u osnovi daju podršku, što znači da je premijerka vrlo spokojna oko toga da će uspjeti dobiti podršku parlamenta.

Barnierov govor u srijedu u Bruxellesu signalizira da je, ako UK zaista želi napustiti i jedinstveno tržište i carinsku uniju, za EU27 jedino prihvatljivo da Sjeverna Irska bude tretirana drukčije od ostataka UK. Može li UK to prihvatiti?

Premijerka je bila vrlo jasna o tome da neće prihvatiti narušavanje integriteta UK. I da nećemo početi crtati granice na Irskom moru, koje bi implicirale da Sjeverna Irska nije sastavni dio UK. Ne mislim da bi bilo koja država članica EU prihvatila da Komisija objavljuje da njezin teritorijalni integritet i suverenitet treba biti razrezan. Stoga ne mislim da će premijerka prihvatiti da predstavnik međunarodne organizacije može najaviti, kao da on ima kontrolu nad dijelom našeg suvereniteta, da, kad UK izađe iz EU, ostavlja za sobom Sjevernu Irsku i da Komisija preuzima kontrolu nad njom. Premijerka je vrlo jasno rekla da ćemo, ako ne postignemo dovoljno dobar sporazum, izaći bez sporazuma.

Donald Trump Protekcionizam MMF: Carine štete SAD-u, Kini i cijelom svijetu

Zašto UK jednostavno ne ostane u carinskoj uniji i idu li ipak događaji prema scenariju u kojem će to, što je za britansku vladu ranije bilo neprihvatljivo, postati prihvatljivo?

To će se privremeno i dogoditi kroz implementacijsko razdoblje, postojat će takvo privremeno rješenje kako bi se omogućio glatki Brexit, s osjećajem predvidljivosti. Ali način na koji je premijerka protumačila referendumski rezultat jest da više nećemo imati slobodu kretanja s EU i, ako to želimo ispuniti, onda ne možemo više biti u carinskoj uniji i na jedinstvenom tržištu. Osim ako EU ne promijeni pravila o tome kako to dvoje funkcionira. Dakle, ako EU kaže da su četiri temeljne slobode nedjeljive, a mi u UK kažemo da ne želimo jednu od tih sloboda, to znači da se isključujemo od svega i da izlazimo iz carinske unije, ali i da moramo pronaći alternativu koja još ne postoji u međunarodnim odnosima EU. No može postojati ako želimo da postoji. I upravo to je predmet pregovora.

Bi li drugi referendum bio dobro rješenje? Čini se da je ta mogućnost postala realnija nakon konvencije Laburističke stranke. Uostalom, i bivši premijer John Major smatra da bi ljudi trebali moći glasati na referendumu na temelju činjenica jer su na prvom referendumu glasali na temelju fantazija.

Ne mislim da će biti drugog referenduma, ali moguće je, živimo u demokraciji. Ali osobno ne mislim da bi drugi referendum riješio problem. Postoje određene konfuzije oko toga jer neki misle da bi to značilo ponovno postavljanje pitanja želite li biti dio EU ili ne, a nitko ne govori o tome da se drugi referendum organizira s takvim pitanjem. Ono o čemu se govori jest pitanje prihvaćate li ovaj sporazum ili ne i, ako ne, onda izlazimo bez sporazuma. U bilo kojem slučaju izlazimo. Stoga ne mislim da bi drugi referendum izliječio neke rane. Ljudima u UK bilo je postavljeno vrlo jednostavno pitanje i rekli su da ne žele biti dio EU. Tvrditi da nisu znali što čine nije dovoljno dobro. Neće biti drugog referenduma kako bismo saznali jesmo li zaista mislili ono što je izglasano na prvom. Bit će ili izlazak uz sporazum ili bez njega, ali bit će izlazak.

Sting Pismo premijerki Britanske zvijezde upozoravaju May na opasnost Brexita za glazbu

Ne bojite li se da će pregovori trajati toliko dugo da taj vrli novi svijet nakon Brexita možda nikad nećete doživjeti?

Izaći ćemo iz EU 29. ožujka i u tom trenu svijet će biti drukčiji. Ali sigurno se novi svijet neće uobličiti preko noći. Kad imate veliku odluku koja utječe na sam identitet vaše zemlje, kad ljudi kažu ovo je nešto što želimo učiniti, ne znamo nužno sasvim sigurno kako će to izgledati u budućnosti, ali spremni smo to učiniti jer nam je jako stalo do toga. Hrvatska je također bila u toj poziciji. Donosili ste teške odluke nakon kojih budućnost nije bila tako sigurna, ali ne mislim da, gledajući unatrag, postoji žaljenje zbog tog referenduma 1991. godine. Ne znamo kako će izgledati, osim što znamo da će biti drukčije, ali posao koji će se nastaviti kako bi Brexit bio isplativ objema stranama – to će se sigurno nastaviti jer naš je zadatak to ispuniti. Ne bih bio zabrinut ako se u noći između 29. i 30. ožujka 2019. odjednom ne upale sva svjetla i postane sve jasno. Ne, uslijedit će razdoblje pregovora i rada na novom partnerstvu, ali to će biti nešto sasvim novo u odnosima koje EU ima s ostatkom svijeta. I vrijedno je posvetiti tome dovoljno vremena da bude kako treba.

Pogledajte i video Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi

[video: 26986 / 7 stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi]

 

Adventska šopingmanija
Adventska šopingmanija
Vodič kroz najoriginalnije božićne darove za koje nećete morati izdvojiti pravo bogatstvo

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar joydivision
    joydivision:

    ah, pojavio se urednik vecernjeg lista. lako je za Brexit nego sto kazes na ono svakodnevno klanje po britanskim ulicama ili sto po danu u dvije trecine londona ne smijes otici, a kamo li po noci. pravis se mutav ko ... prikaži još! i vecernji, nikad jedno jedino slovo o tome dezurni copypaster nije napiso valjda mu je to no, no.

  • stefj:

    London je svjetski financijski centar međunarodnog biznisa, jedan od centara od kuda se upravlja globalnom ekonomijom. Kao takvom mu ne odgovaraju strogi EU propisi, nema više pranja novca za Arape, nema off-shore kompanija i sl... Od toga žive i morali ... prikaži još! su birati da li da se odreknu svjetskoga kapitala ili EU-a. Mislim da je izbor bio relativno jednostavan... A kasnije "objasniti" narodu da su za sve krivi imigranti, pa nema jednostavnije zadaće za političare...

  • KaraMarko:

    Nego sto..nego ce napolje sa Titanika. Nisu oni Njemacki robovi...