Lana Mihaljinec Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori naglašava kako je osnovna ideja novog programa ubrzati dolazak stanova za najam na tržište. No, ističe, zbog toga što ovakav model u Hrvatskoj dosad nije postojao, teško je predvidjeti rezultate. „Ne možemo ništa projicirati jer ovakav program još nije postojao u Hrvatskoj. Razumijemo namjeru da se pokuša što brže doći do stanova za najam jer je u bazi gotovo svih programa priuštivog stanovanja upravo iznajmljivanje”, kaže Mihaljinec Knežević, piše HRT.
U javnosti se često spominje veliki broj praznih nekretnina kao potencijal za povećanje ponude i moguće smanjenje cijena, ali stvarni učinak ovisit će o tome gdje se te nekretnine nalaze i u kakvom su stanju. „To bi trebao biti krajnji cilj, ali trebamo vidjeti u kojim su dijelovima Hrvatske te nekretnine koje će doći na tržište i koliko će ih biti. Ako će to biti na područjima gdje nema ekonomske aktivnosti i radnih mjesta, naravno da neće biti puno utjecaja”, ističe.
U protekloj godini porezne promjene utjecale su na odluke vlasnika nekretnina, koji su počeli pažljivije razmatrati isplativost različitih modela korištenja svoje imovine. Zabilježen je i pomak prema dugoročnom najmu. „Ljudi su uglavnom prošle godine još kalkulirali. Računali su što im je isplativije. Vidjeli smo lagani porast interesa za dugoročnim iznajmljivanjem. Mislim da ljudi počinju shvaćati da to može biti kvalitetan način za ostvarenje dodatnog prihoda, a postoje i načini pravne zaštite”, kaže, ali dodaje kako mnogi vlasnici i dalje odustaju zbog straha od pravnih rizika.
Unatoč nekim pozitivnim pomacima, odnos ponude i potražnje na tržištu stanova za sada ostaje nepromijenjen, a očekivani pad cijena još nije na vidiku. „Zasad ništa značajno što bi dovelo do onog krajnjeg cilja, a to je da drastično padnu cijene. Nažalost, to ne očekujemo. Manjak ponude na tržištu i dalje je kroničan problem. Ne gradi se dovoljno nekretnina koje bi svi htjeli kupiti, a to bi bila novogradnja po, ako ne priuštivim, onda barem prosječnim cijenama. Nedostaje nam kvalitetnih novih nekretnina na područjima koja su na moru, a u Zagrebu uvijek nedostaje nekretnina”, navodi.
Ograničena novogradnja dodatno održava visoke cijene, a fond rabljenih nekretnina praktički je iscrpljen. „Ali taj fond rabljenih nekretnina doslovno je potrošen. Mnoge bolje su se prodale nakon covida kada je tržište bilo vrlo aktivno i to je fond koji se ne obnavlja. Tu više nema dovoljno kvalitetnih nekretnina, a mnogi vlasnici i dalje ne razumiju da se situacija promijenila, da je sve manje onih koji si mogu priuštiti nekretnine po tako visokim cijenama, a još uvijek ih ne spuštaju”, upozorava.
Pad prometa na tržištu, koji se sve češće spominje, objašnjava se razlika između očekivanja prodavatelja i realnih mogućnosti kupaca. „Kupci su neskloni kupovati nekretnine po nerealno visokim cijenama. Cijena nekretnine mora odražavati karakteristike, a jedan od najčešćih problema je što se vlasnici uspoređuju s novogradnjom. Vidimo dugi niz mjeseci da se ono što se nerealno procjenjuje ne prodaje”, poručuje. Na kraju, dodaje kako će tek buduće zakonodavne i porezne promjene tijekom 2026. godine pokazati kako će se tržište nekretnina razvijati u narednom razdoblju.
Otvori KEKS Pay
