Na krilima činjenice da se u Hrvatskoj može prosvjedovati gotovo svugdje osim tamo gdje se doista kroji politika, na Markovu trgu, prvi čovjek Autohtone hrvatske stranke prava Dražen Keleminec i desetak njegovih istomišljenika prosvjedovali su danas ispred stana zastupnice i predsjednice stranke GLAS Anke Mrak-Taritaš.
Solidarni susjedi
To je samo jedna u nizu akcija ove desne strančice, čije smo aktiviste posljednjih tjedana gledali pred zgradom Dalije Orešković i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Posebnost ovog prosvjeda je tek to što su se pobunili susjedi, ali ne oni iz zgrade Anke Mrak-Taritaš, nego iz zgrade preko puta, s koje su prosvjednike zalijevali vodom, dok nije intervenirala policija. Policajci, kojih je u osiguranju prosvjeda bilo daleko više nego prosvjednika, to su morali učiniti po Zakonu o javnom okupljanju, koji ih izrijekom obvezuje da zaštite slobodu govora i spriječe ometanje mirnog i uredno prijavljenog prosvjeda.
Zakon, međutim, ni na koji način nije predvidio sprječavanje prosvjeda pred domovima političara, iako je riječ o očitom nasrtaju na njihovu i privatnost njihovih obitelji i susjeda, na što nam se požalila i Mrak-Taritaš, procjenjujući da cilj Keleminčevih prosvjeda nije političko razilaženje, već represija i slanje prijeteće poruke, "znam gdje živiš". Ispričala nam je i kako nemalu neugodu osjeća zbog svojih susjeda, kojima se i ispričala, a njihova reakcija ju je, kaže, ganula do suza.
– Rekli su mi da se ne brinem i da mi, s obzirom na sve što radim u Saboru, ne bi zamjerili ni da im Keleminec i ekipa svake subote dođu prosvjedovati pod prozor – rekla nam je Mrak-Taritaš.
Za razliku od uvredljivih i prijetećih poruka koje prima putem društvenih mreža, ovo uznemiravanje Mrak-Taritaš nije prijavila policiji, a da i jest, pitanje je bi li policija mogla naći uporište u zakonu za eventualno postupanje protiv prosvjednika.
Najnoviji Keleminčevi prosvjedi nisu, naime, prvi pred domovima političara. Prva ih je na svojoj koži 2011. godine osjetila tadašnja premijerka Jadranka Kosor, pod čije su prozore tada došle tisuće prilično nasilnih "Facebook prosvjednika". Išli su tada i pred zgradu Vladimira Šeksa, a nekoliko godina kasnije u sličnim su prizorima mogli "uživati" i susjedi kasnijeg premijera, sada predsjednika države Zorana Milanovića, koji u tom času nije bio doma već, po pisanju Novog lista, na jahti sa svojim ministrom Antom Kotromanovićem i generalom Gotovinom. Pred Milanovićev stan prosvjednici su došli iz Savske, gdje se pod šatorom ispred Ministarstva branitelja, odvijao 500-dnevni prosvjed branitelja.
Ovaj potez branitelja osudili su tada i šef HDZ-a Tomislav Karamarko i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, oboje procjenjujući kako i obitelji i susjedi političara imaju pravo na svoj mir i privatnost. Grabar-Kitarović je tada najavila i da će pri Uredu predsjednice osnovati stručno povjerenstvo koje će razmotriti zakonske izmjene koje bi stale na kraj ovakvoj praksi te da će njihove prijedloge na razmatranje uputiti Saboru, no ta se inicijativa sama od sebe ugasila pa Zakon o javnom okupljanju ni dan-danas ne štiti privatnost doma. Jedino što se u međuvremenu dogodilo na ovom planu je zatvaranje za javnost Markova trga koji je, nakon što je rastrojeni i naoružani mladić iz automatske puške zapucao po Banskim dvorima i ranio policajca te na kraju presudio sebi, od studenoga 2020. godine proglašen štićenim prostorom prve kategorije i taj je status zadržao do danas. Tri godine polije, GONG je tražio da se o ovoj odluci očituje Ustavni sud, procjenjujući da se radi o ograničavanju prava na slobodno okupljanje, no tijesna većina na Ustavnom sudu proglasila se nenadležnom za to pitanje, a Markov trg ostao je zatvoren. Na sve upite u međuvremenu Ministarstvo unutarnjih poslova odgovaralo je kako prostor oko Vlade, Sabora i Ustavnog suda ostaje zatvoren jer tako sugeriraju sigurnosne procjene. Iako je, usput budi rečeno, Sabor privremeno izmješten na Črnomerec, a Vlada je svoja zasjedanja premjestila u zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u kojoj smo ovih dana imali priliku pratiti, primjerice, i događaj upriličen za posjet Marka Ruttea.
Usred ispitnih rokova
Sigurnosne procjene očito govore kako je dolazak glavnog tajnika NATO-a u NSK, u izrazito složenom geopolitičkom trenutku, i to usred ispitnih rokova, kada je u NSK i kafićima u njezinu sklopu sve prepuno studenata, daleko manji rizik od otvaranja za javnost trga na kojem bi nezadovoljnike političari jedino i mogli izravno susresti i čuti.
Dodajmo ovom i kako je Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista, prošli tjedan MUP-u slala službeni dopis u kojem je zatražila da joj odgovore bi li policija dopustila prosvjede ispred Plenkovićeva stana. Odgovoreno joj je tek citiranjem zakona koji uređuje gdje se i kako može prosvjedovati, bez i najmanje ambicije da se da konkretan odgovor na vrlo jednostavno pitanje.
Prostor ispred zgrada nije privatnost obitelji već javna površina, osim ako nije privatni posjed ograđen ogradom. Međutim, gđa Mrak ne živi u takvoj zgradi već u uobičajenoj zgradi uz ulicu.