Nije lako biti – bogat. Da, zvuči alanfordovski, ali upravo je to zaključak koji su, nakon opsežnog istraživanja, donijela dvojica akademskih profesora, a njihov rad koji potkrepljuje tu tezu objavljen je u publikaciji The Journal of Economic History koju izdaje Cambridge, jedna od najboljih svjetskih obrazovnih institucija. Bogataš je u ovom slučaju Portugal, nalazimo se u prvim desetljećima 18. stoljeća, a situacija u kojoj se ta zemlja tada zatekla itekako ima sličnosti sa situacijom u današnjoj Hrvatskoj. Zvuči suludo? Čitajte dalje.
Tamo negdje 1710-ih i 1720-ih činilo se da su Portugalci dobili dar s neba. U dalekim brazilskim kolonijama masovno su, jedan za drugim, počeli "nicati" rudnici zlata. U Lisabon su pristizale najveće količine zlata koje je Europa ikada vidjela, a kraljevska blagajna punila se brzinom koja je budila zavist rivala. Portugal je u to vrijeme bio relativno mala europska sila, s ograničenim industrijskim kapacitetima i skromnim domaćim tržištem. Dolazak brazilskog zlata nije promijenio tu strukturu, ali je promijenio ponašanje države. Umjesto ulaganja u proizvodnju, infrastrukturu i razvoj domaće industrije, bogatstvo je korišteno za održavanje dvora, financiranje ratova i, ponajviše, za uvoz gotovih proizvoda iz inozemstva. Lisabon je blistao, ali ekonomija je postajala sve ovisnija o stranim dobavljačima. Ključni problem bio je način na koji je zlato ulazilo u gospodarstvo. Portugalska kruna oporezivala je rudnike i usmjeravala prihod izravno u državni proračun, ali nije stvorila mehanizme koji bi taj novac pretvorili u dugoročnu razvojnu snagu. Umjesto da se potakne domaća proizvodnja, zlato je ubrzalo proces koji bi se danas nazvao "rentijerskim" gospodarstvom – sustav u kojem se živi od prihoda, a ne od stvaranja nove vrijednosti. Zvuči poznato?
POVIJESNA POSLASTICA
Portugal je propao jer je imao previše zlata, a Hrvatska propada od drugačijeg 'viška'
Umjesto da se potakne proizvodnja, zlato je ubrzalo proces koji bi se danas nazvao rentijerskim gospodarstvom – sustav u kojem se živi od prihoda, a ne od stvaranja nove vrijednosti
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
