Litvanske vlasti identificirale su u 2025. godini ukupno 1721 državljana Rusije i Bjelorusije kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, javnom redu ili javnom zdravlju zemlje što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodnu godinu, izvijestio je portal Current Time, pozivajući se na Odjel za migracije litavskog Ministarstva unutarnjih poslova. Od tog broja, čak 1634 su bjeloruski državljani – gotovo tri puta više nego 2024. godine. Konkretno, 391 Bjelorusu odbijen je zahtjev za boravišnu dozvolu pri prvom podnošenju, 1023 su odbijeni zahtjevi za obnovu dozvola, a 214 im je oduzeta važeća dozvola. Preostalih 87 slučajeva odnosi se na ruske državljane (u 2024. bilo ih je 125). Među Rusima bilo je 14 odbijenih početnih zahtjeva, 28 odbijenih obnova i 13 oduzetih važećih dozvola. Svima identificiranima kao sigurnosna prijetnja zabranjen je ulazak u Litvu. Osim toga, Litva je donijela zakon kojim se ruskim državljanima ograničava putovanje u Rusiju i Bjelorusiju na više od jednom svaka tri mjeseca, uz iznimke za one koji se bave međunarodnim prijevozom tereta ili putnika, javlja united24media.com. Litvanske obavještajne agencije, koje se zalažu za strože uvjete boravka za građane Rusije i Bjelorusije, vjeruju da ruski FSB i bjeloruski KGB često regrutiraju pojedince koji se često vraćaju u matične zemlje iz Litve, što predstavlja rizik za hibridne prijetnje i špijunažu.
Kiril Budanov, šef Glavne obavještajne uprave (GUR) Ministarstva obrane Ukrajine, izjavio je da je Rusija pomaknula vremenski okvir za potencijalnu vojnu akciju protiv europskih zemalja s 2030. na 2027. godinu. "Prema izvornom planu, Rusija je trebala biti spremna za početak operacija 2030. Sada su planovi prilagođeni i revidirani kako bi se rok pomaknuo na 2027.", rekao je Budanov u intervjuu za LB.ua u prosincu 2025.. Dodao je da bi Kremlj u takvom scenariju prvenstveno ciljao baltičke države – Litvu, Latviju i Estoniju – kao najvjerojatnije početne mete, dok bi Poljska bila izložena udarima, ali ne punoj invaziji. U nacrtu Strategije nacionalne sigurnosti za 2026. (koji je izradilo litavsko Ministarstvo nacionalne obrane), Ukrajina je postala središnji fokus. Dokument jasno ističe da se europska sigurnost ne može osigurati bez suverene, neovisne i sigurne Ukrajine, potpuno integrirane u euroatlantsku zajednicu. Litva planira godišnje izdvajati najmanje 0,25 % BDP-a za pomoć Ukrajini u području sigurnosti i obrane, uključujući nastavak obuke ukrajinskih vojnika i sveobuhvatnu podršku Kijevu. Strategija predviđa i održavanje obrambenih izdataka na razini 5–6 % BDP-a do 2030., što nadilazi NATO-ove ciljeve, te naglašava Rusiju kao egzistencijalnu prijetnju, javlja .Ove mjere dio su šireg odgovora baltičkih država na ruske hibridne i vojne prijetnje, uključujući jačanje granica, suradnju s NATO-om i podršku Ukrajini kao prvoj liniji obrane Europe.
Nedavno je Euronews pisaao kako se Litva usredotočuje na jačanje svoje sigurnosti kao odgovor na novu neizvjesnost u europskom sigurnosnom poretku. Za Litvu, članicu NATO-a i EU, koja graniči s ruskom enklavom Kalinjingrad i Bjelorusijom, rat u Ukrajini nije bio daleki sukob. Litva vidi rastuću prijetnju od Rusije u sljedećih tri do pet godina, prema riječima zamjenika ministra nacionalne obrane Karolisa Alekse. Kao ključne pokretače navodi rusko vojno jačanje, spremnost na upotrebu sile i ambiciju da preoblikuje europsku sigurnost. Litavske pripreme su izravan odgovor na te događaje."Rusija je pokazala i volju i spremnost upotrijebiti vojnu silu kako bi ostvarila svoje ciljeve", rekao je Aleksa za Euronews, ističući Ukrajinu kao najjasniji primjer. Ovo se ne odnosi samo na Ukrajinu. "Ruski režim će upotrijebiti vojnu silu kao alat za promjenu europske sigurnosne arhitekture", poručio je. Ishod rata, bilo da se radi o prekidu vatre ili mirovnom sporazumu, utjecat će na stav Rusije. Ipak, Aleksa je rekao da Vilnius očekuje da će Moskva nastaviti jačati svoje snage duž istočnih granica NATO-a, uključujući i Kalinjingrad. Svi pokazatelji pokazuju "povećanje sukoba i ruske agresije" ako odvraćanje nije dovoljno snažno, dodao je.
Odvraćanje, prema mišljenju Litve, počinje vidljivom savezničkom prisutnošću. Od 2022. godine aktivnost NATO-a u zemlji značajno se intenzivirala, a Sjedinjene Američke Države i Njemačka igraju središnju ulogu. Ključna prekretnica je odluka Njemačke da trajno rasporedi brigadu u Litvu do 2027. "Ovdje se radi o obrani od prvog centimetra našeg teritorija", rekao je. "Zaista moramo kolektivno pokazati da ovo nije samo nacionalni posao svake države članice NATO-a, već je to doista kolektivni napor", dodao je. Litva gradi vlastite sustave, dok saveznici NATO-a rotiraju jedinice protuzračne obrane i borbene zrakoplove na kopnu kroz baltičku regiju. Na moru NATO nastavlja svoju baltičku misiju, uz napore Europske unije za jačanje zaštite kritične infrastrukture. Osim savezničke prisutnosti, glavni prioritet Litve je ambiciozno jačanje nacionalne obrane kako bi se osiguralo da je zemlja spremna i otporna na trenutačne prijetnje. Vlada se obvezala uspostaviti potpuno operativnu nacionalnu diviziju do 2030. godine, sposobnu za borbu uz NATO snage. Kibernetički napadi, dezinformacije, sabotaže i drugi oblici hibridnog ratovanja smatraju se trajnim rizicima, ne samo od Rusije već i od njezinih partnera, poput Bjelorusije. "Već vidimo da se ove metode koriste", rekao je Aleksa. "Budući sukobi mogli bi započeti bez prelaska granica tenkovima", dodao je. Kao rezultat toga, Litva ulaže u kibernetičku obranu, otpornost na informacije i borbu protiv dezinformacija kako bi društvo moglo odoljeti manipulacijama i poremećajima.
Otvori KEKS Pay
Trebali bi i mi nešto slično napraviti za šajkaće.