U Njemačkoj i dijelovima Europske unije od siječnja ove godine stupaju na snagu stroža pravila za grijanje na drva, ponajprije usmjerena na smanjenje emisija lebdećih čestica PM10 i prelazak na održive izvore energije. No, na razini Europske unije ne uvodi se opća zabrana grijanja na drva unatoč najavama i medijskim interpretacijama. – Drvo se i dalje smatra obnovljivim izvorom energije, a mjere Europske unije usmjerene su na smanjenje emisija putem strožih tehničkih standarda za nove uređaje, veću energetsku učinkovitost i održivo korištenje biomase, a ne na zabranu postojećih sustava – kažu za Večernji list u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te dodaju da u istom smjeru postupa i Hrvatska
– Trenutačno se ne planira opća zabrana, a ni restriktivna ograničenja grijanja na drva, već se putem poticaja i propisa potiče postupna zamjena zastarjelih ložišta modernijim i čišćim tehnologijama poput dizalica topline ili visokoučinkovitih peći na pelete, osobito u gradovima s lošijom kvalitetom zraka, kao što su Slavonski Brod, Sisak i Kutina. Također, svi novi uređaji za grijanje na kruta goriva koja se prodaju na hrvatskom tržištu moraju zadovoljiti stroge zahtjeve EU za energetsku učinkovitost i emisije. Od siječnja 2026. počinju se primjenjivati odredbe novog Zakona o tržištu toplinske energije koji se ponajprije bavi centralnim toplinskim sustavima i pravednijim obračunom u zgradama, ali ne uvodi nove zabrane za individualna ložišta na drva – ističu u Ministarstvu.
Biomasa je i dalje važan domaći obnovljivi izvor energije, posebno u ruralnim područjima, ali uz naglasak na prelazak na sustave koji manje zagađuju. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i popisa stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj 40-45 posto kućanstava koristi ogrjevno drvo kao glavni izvor grijanja. U ruralnim područjima i manjim gradovima udio je znatno veći, često i više od 60%, dok je u velikim gradovima taj postotak niži jer prevladavaju plin i toplinske mreže; međutim drva se i dalje koriste kao dopunsko grijanje.
U Hrvatskoj je, kada je riječ o kvaliteti zraka, najzastupljenije onečišćenje lebdećim česticama PM10, posebno u kontinentalnom dijelu zemlje. Tijekom 2024. godine, prema izvješću Ministarstva zaštite okoliša, prekoračenja graničnih vrijednosti zabilježena su u aglomeraciji Zagreb te u industrijskim zonama Siska, Slavonskog Broda i Kutine, ponajviše u hladnijem dijelu godine zbog utjecaja kućnih ložišta i prometa.
Otvori KEKS Pay
