Mali danski otok Bornholm u Baltičkom moru, veličine otprilike Ibize, pretvara se u laboratorij remilitarizacije Europe. Posljednjih mjeseci stiglo je više vojnika, grade se novi hangari, a prošli tjedan raspoređeno je 11 novih oklopnih vozila Patria 6x6 finske proizvodnje. Sve to kako bi se otok zaštitio od potencijalne ruske invazije. "Sve se više pripremamo i već smo dostigli određenu razinu spremnosti", rekao je za El País general Peter Boysen, načelnik danske vojske. "Borit ćemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati svoje snage – i to upravo radimo", dodao je. Zbog strateškog položaja u Baltičkom moru, otok je oduvijek bio osjetljiva točka. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je pod nacističkom okupacijom, a nakon rata ga je gotovo godinu dana kontrolirao Sovjetski Savez – period koji su neki zvali 'Ruska Danska'. S ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, napetosti su se vratile. Eksplozije na plinovodu Sjeverni tok dogodile su se nedaleko od otoka, a blizina ruske enklave Kalinjingrad dodatno zabrinjava.
"Otok Bornholm je poput nepomičnog nosača zrakoplova usred Baltičkog mora", kaže general Boysen. "Važno je pokazati svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti ga", kazao je. Pukovnik Lars Nygaard, zapovjednik Bornholmske pukovnije, dodaje: "Ovo je najbliža točka u kraljevstvu neprijatelju. Trebamo vojnike ovdje".
No, Danska se suočava s prijetnjom od Sjedinjenih Američkih Država. Donald Trump ponovio je nedavno da ne isključuje ni upotrebu sile kako bi zauzeo Grenland. "Prvi put u 80 godina ugroženi smo s obje strane", kaže Jonas Parello-Plesner, izvršni direktor Zaklade Saveza demokracija i bivši danski diplomat. "Nalazimo se u svijetu na rubu kolapsa",kaže.
Na Bornholmu, gdje živi oko 40.000 stanovnika, mještani polušaljivo komentiraju: "Nadam se da Trump neće baciti oko na ovaj otok". Gradonačelnik Rønnea Frederik Trolstrup ozbiljniji je: "Sjedinjene Države nekada su bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno", dodaje. U vojarni Almegaards Kaserne, gdje se upravo predstavljaju nova oklopna vozila, atmosfera je napeta. General Boysen osobno je demonstrirao vožnju jednim od njih preko ledenog terena. "Trenutno nema izravnih prijetnji Bornholmu, ali moramo biti spremni. To je najbolji način da izbjegnemo rat", ističe.
Na pitanje o Grenlandu, Boysen je oprezan: "To je političko pitanje". No, podsjeća na kraljevski dekret iz 1952. koji obvezuje danske vojnike da brane teritorij čak i ako napadač bude saveznik. "Ako vas napadne strana država, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju", kaže. Danska, koja je nakon Drugog svjetskog rata bila odana saveznica SAD-a – s gubicima u misijama od Afganistana do Iraka – sada mijenja prioritet. "Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj obrani", kaže Parello-Plesner. "Sada smo, zbog Ukrajine, na drugoj crti bojišnice protiv Rusije, upravo na Bornholmu. A s druge strane, navikli smo imati prijatelja i saveznika. Više ne", dodaje.
Otvori KEKS Pay
Transatlantske veze su stoljećima stare i jedan Trump ih neće uspjeti pokidati - SAD su saveznik i ovo treba gledati kao privremeni poremećaj u suradnji koja će se nastaviti kroz iduća stoljeća...