Američki čelnik Donald Trump prijeti zauzeti Grenland, otok s velikim mineralnim bogatstvom koje je Europa zanemarila. Grenland je SAD-u privlačan zbog njegove strateške pozicije, no nije samo o tome riječ. Ispod ledenog tla, u ležištu Kvanefjeld, nalaze se neodimij i praseodimij, rijetki elementi koji se koriste za izradu magneta koji su ključni za izgradnju vjetroelektrana, električnih vozila i visokotehnološkog vojnog oružja. Kada bi se rudarski projekt na Grenladu razvio, on bi postao prvi europski teritorij koji proizvodi te ključne strateške metale. No, Europljani nisu mobilizirali svoju moć kako bi realizirali projekt.
Godine 2009., Danska je Grenlanđanima predala kontrolu nad svojim prirodnim resursima, a 12 godina kasnije grenlandska vlada blokirala je rudnik jer su rijetke zemlje pomiješane s radioaktivnim uranijem. Od tada je projekt zaglavljen u pravnim sporovima. "Kvanefjeld ilustrira kako politička i regulatorna neizvjesnost - kombinirana s geopolitikom i visokim kapitalnim zahtjevima - čini čak i strateški važne projekte teškim za prijelaz iz potencijala u proizvodnju“, rekao je Jeppe Kofod, bivši danski ministar vanjskih poslova i sada strateški savjetnik Energy Transition Mineralsa, za Politico.
Grenland ima dovoljno nekih elemenata da opskrbi do 25 posto svjetskih potreba, no problemi Kvanefjelda simbolični su za njegove šire probleme. Na njemu su, naime, aktivna samo dva mala rudnika. Tek do nedavno, ni Danska ni Europska unija nisu pokazale veliko zanimanje za promjenu te situacije. Godine 2023., EU je potpisala memorandum o razumijevanju s grenlandskom vladom za suradnju na rudarskim projektima. Prošlog mjeseca, Europska komisija obvezala se pridonijeti financiranju rudnika molibdena Malmbjerg kako bi osigurala opskrbu metala za obrambeni sektor EU-a. No, s obzirom na Trumpove težnja, Europa je možda zakasnila. "EU je godinama imao ograničeni strateški angažman u grenlandskim kritičnim sirovinama, što znači da Europa danas riskira da je zakasnila, upravo kad su SAD i Kina pojačale svoje interese“, rekao je Kofod.
Grenland ima stroge ekološke politike, uključujući zabranu rudarenja uranija iz 2021. godine. Iste je godine tadašnja vlada zabranila daljnja istraživanja nafte iz ekoloških razloga. Uz to, sama izgradnja rudnika na ledenom pokrivaču nije laka. Otok je vrlo udaljen i malu populaciju, a potrebno bi bilo, također, izgraditi cijelu infrastrukturu
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da EU sada radi s grenlandskom vladom na razvoju njezinih resursa, dodavši da grenlandske "demokratski izabrane vlasti dugo favoriziraju partnerstva s EU-om za razvoj projekata korisnih za obje strane.“ Uz to, napomenuo je: "Sudbina grenlandskih mineralnih resursa ovisi o grenlandskom narodu i njegovim predstavnicima.“
Otvori KEKS Pay
