Iran je već sedam dana gotovo potpuno odsječen od svijeta nakon potpunog gašenja interneta, dok se Bliski istok opasno približava točki bez povratka. Izrael je podigao najvišu razinu vojne pripravnosti, a otvorene i sve češće prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa vojnom akcijom protiv Teherana proizvele su rijetko viđeno jedinstvo unutar Irana. U zemlji duboko razdiranoj političkim, vjerskim i društvenim podjelama, Trumpovo ponašanje i njegova ratna retorika djeluju kao snažan kohezivni faktor koji briše razlike između reformista i konzervativaca. Upravo u tom paradoksu leži dodatna opasnost. Ono što je gotovo sigurno jest da bi Trumpova izravna naredba za napad na Iran otvorila vrata pakla: regija bi se u vrlo kratkom roku pretvorila u poprište razarajućeg rata u kojem bi, uz masovne udare na Izrael, Iran posegnuo za odgovorom na američke vojne ciljeve širom Bliskog istoka, uključujući baze u Kataru, Saudijskoj Arabiji, Bahreinu, Kuvajtu i Iraku.
Takav scenarij ne bi ostao ograničen na regiju, već bi imao izravne posljedice po globalnu sigurnost, energetska tržišta i međunarodni poredak.da su sve opcije otvorene i da je samo pitanje kada će Trump dati naredbu za napad na Iran, dokazuje i činjenica da su, Američke vlasti već su pozvale svoje građane da odmah napuste Iran, savjetujući kopneni izlazak iz zemlje, što je jedan od najsnažnijih indikatora da Washington ozbiljno razmatra vojnu opciju. Donald Trump dodatno je pojačao pritisak poručivši da će „u roku od nekoliko minuta“ imati jasnu sliku događaja i donijeti odluku o daljnjim koracima. Njegove izjave više ne ostavljaju prostor za diplomatske manevre, već sugeriraju da bi naredba mogla uslijediti naglo, bez dugotrajnih konzultacija s partnerima i saveznicima. Trump je otvoreno povezao mogući napad s onim što opisuje kao brutalnu represiju i „ubijanje prosvjednika“, čime je unutarnju krizu u Iranu pretvorio u potencijalni povod za međunarodni vojni sukob.
Tijekom povratnog leta iz Michigana u Washington Trump je Iran označio kao svoj glavni vanjskopolitički prioritet, prijeteći neposrednom vojnom akcijom i naglašavajući da će Sjedinjene Američke Države djelovati prema „stvarnosti na terenu“. U drugoj poruci podsjetio je Teheran na raniji američki napad na iranska nuklearna postrojenja, implicirajući da Washington već ima iskustvo i spremnost za takve operacije. Ta poruka u Teheranu je shvaćena kao izravna prijetnja ponavljanjem udara, ovaj put u znatno širem i destruktivnijem obliku.
Iranske vlasti odgovorile su gotovo sinkronizirano. Teheran je poručio da će svaka američka agresija izazvati odlučan i višeslojan odgovor. Zapovjednik iranske vojske Amir Hatami zaprijetio da je Iran danas vojno snažniji nego ikada te da su njegove sposobnosti znatno iznad razine na kojoj su bile prije posljednjeg izravnog sukoba s Izraelom. Iranski revolucionarni gardijski korpus otišao je korak dalje, naglasivši da su sve obrambene i ofenzivne jedinice u maksimalnoj pripravnosti te da odgovor neće biti simboličan, već bolan i odvraćajući.
Paralelno s vanjskom eskalacijom, istodobno iranski režim pojačava unutarnju represiju. Pravosuđe je podiglo prve optužnice protiv pritvorenih sudionika prosvjeda, uz najavu da će ti slučajevi biti procesuirani po ubrzanom postupku, uključujući mogućnost izricanja smrtnih kazni. Organizacije za ljudska prava navode da je broj poginulih u prosvjedima već premašio 2500, dok je šef iranskog pravosuđa javno pozvao na osvetu za ubijene pripadnike sigurnosnih snaga i policije, dodatno podižući razinu nasilja unutar zemlje.
Ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi pokušao je poslati uravnoteženiju poruku, istaknuvši da Iran priznaje pravo građana na prosvjed, ali je naglasio da su neredi, vandalizam, oružani napadi i pucnjava na civile crvena linija. No, retorika vrha vlasti otišla je znatno dalje. Tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Ali Larijani izravno je optužio Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za stradanje iranskog naroda, označivši ih kao glavne krivce i objavivši njihova imena u poruci na platformi X. Istodobno, virtualno američko veleposlanstvo u Teheranu ponovilo je dramatičan apel američkim državljanima da bez odgode napuste Iran i sigurnost potraže preko Turske ili Armenije.
FOTO Ovo se nije dogodilo 9 godina: Pogledajte prizore jednog od najvećih jezera u Europi
Otvori KEKS Pay
Danas bi u Iran bilo dovoljno prošvercati 10,000. Kalašnjikova pa da se vlast sruši kao kula od karata. Koja vrata pakla? vidjeli smo ih zadnji puta , ispalili su dvije rakete i zašutili.