U Ministarstvu financija užurbano se radi na “dotjerivanju” proračuna koji bi, po informacijama od utorka popodne, ipak trebao biti predstavljen na sjednici Vlade u četvrtak. U njega je ugrađeno obećanje povećanja plaća za sve zaposlenike javnog i državnog sektora kroz osnovicu u tri navrata, ali nisu uključene takozvane kompenzacijske mjere za učitelje i nastavnike. Tih oko 160 milijuna kuna troška na poziciji resornog ministarstva koje vodi Blaženka Divjak uvjet su bez kojeg koalicijski partner HNS neće podržati proračun, tvrdilo se neslužbeno i tijekom utorka. Čeka se povratak premijera Andreja Plenkovića sa službenog puta kako bi se donijele i konačne odluke, a u međuvremenu nitko ne odstupa od svojih čvrstih stavova – HDZ ne popušta HNS-u, a manji partner pak uvjerava da ne puca praznom puškom. Ipak poznavatelji prilika na političkoj sceni očekuju da će se HDZ i HNS dogovoriti, a na kompromis je tijekom utorka pozivao i predstavnik talijanske nacionalne manjine, iskusni parlamentarac Furio Radin. Manjinski zastupnici do sada su držali stranu HNS-u, ali čini se da njima novi proračun nije neprihvatljiv.
O koeficijentima – rasprava
Naime, ministar financija Zdravko Marić održao je sastanak s predstavnicima manjina koji kontroliraju osam ruku u Hrvatskom saboru, a neslužbeno se može čuti da su manjine zadovoljne onim što se za njihove zajednice našlo u proračunu za 2020. godinu.
– U Ministarstvu financija držimo se našeg originalnog plana te se radi sve kako bismo zgotovili oba dokumenta – rebalans proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za iduću godinu i, prema našem baznom scenariju, to bi trebalo ići na sjednicu Vlade u četvrtak – izjavio je Marić pa dodao da će “vidjeti što će biti”. Proračun se sastavljao na osnovi plana iznesenog u smjernicama fiskalne politike, a to znači da se planira uravnoteženi financijski plan uz pretpostavku rasta gospodarstva od 2,5 posto. Prihodi državnog proračuna u 2020. godini u smjernicama su se planirali na razini od 141,6 milijardi kuna. Taj je plan pak uključivao nižu opću stopu PDV-a, od koje se odustalo pa je izgledno da će biti veći za oko dvije milijarde kuna. S druge strane rashodi su trebali iznositi 144,3 milijarde kuna, ali samo povišica košta 1,2 milijardu kuna, a valja izdvojiti i novac za isplatu većih mirovina pa će i oni narasti za otprilike isti iznos. I za iduću se godinu planira blagi deficit konsolidirane države, ali to je posljedica konzervativnog plana rasta i punjenja državne blagajne. Iz nacrta proračuna nije vidljivo da bi se u idućoj godini mogla bitnije mijenjati politika plaća državnih i javnih službenika. Vlada planira angažirati konzultante za analizu sustava koeficijenata složenosti poslova, a ako se sve izvede po planu, prvi podaci trebali bi biti poznati u prvoj polovici 2020. godine. Sindikati ne namjeravaju prestati sa štrajkom u školama i na fakultetima dok se ne otvori tema koeficijenata. Marić poziva na argumentiranu raspravu o koeficijentima. Istaknuo je pritom da se godinama odgađalo uhvatiti ukoštac s tim pitanjem pa stoga vjeruje da ne bi trebao biti problem pričekati nekoliko mjeseci kako bi se razgovaralo na temelju objektivnih podataka iz analize.
– Sustav koji imamo dulji niz godina bio je pod stalnim pritiscima i raznim intervencijama koje su ga učinile složenim, nepreglednim i usudio bih se reći da je ustvari potpuno nepoznat i netransparentan – kazao je Marić istaknuvši da je Vlada Andreja Plenkovića u svom mandatu povećanjem osnovice i poreznim izmjenama ljudima koji rade u sustavu državnih i javnih službi osigurala rast plaća za više od dvadeset posto.
Marić: Plaća mi je viša od 19.500 kn
Marić kao potpredsjednik Vlade ima plaću nešto višu od 19.500 kuna, otkrio je javnosti, kao i da ima dvoje djece koja su kao uzdržavani članovi prijavljena na njega. Govoreći o svojim primanjima, naglasio je da se osnovica za plaće dužnosnika nije dizala, ali i da bi trebalo razgovarati o tome trebamo li u državnom sektoru imati čak tri osnovice na temelju kojih se obračunava i određuje plaća. Primanja zaposlenika obrazovnog sustava zaposjela su javnost posljednji mjesec, a puno se manje govorilo o tome kolika je masa plaća za sustav obrazovanja, ali i za cijeli državni sektor. Iako kao država Hrvatska ne izdvaja najviše u odnosu na druge zemlje Europske unije, ipak troši daleko više od prosjeka. Za plaće zaposlenika u idućoj godini morat će i bez povećanja koeficijenata učiteljima i nastavnicima izdvojiti najmanje 31,4 milijardu kuna, a to je gotovo devet posto BDP-a dok se prosječno u EU28 za plaće zaposlenika države izdvaja 4,3 posto BDP-a.
Masa plaća zaposlenika koji primaju plaću iz državnog proračuna porasla je za gotovo četiri milijarde od 2016. godine, pa je se može ograničiti jedino smanjenjem broja zaposlenika. Stručnjaci upozoravaju da je broj djece u školama osjetno manji nego prije deset godina, odnosno u sedam se godina smanjio za 53.000 dok je broj zaposlenih u nastavi narastao. Hoće li se itko i kada uhvatiti ukoštac s masom plaća ostaje vidjeti, ali ona se opasno približava iznosu potrebnom za isplatu mirovina. Za mirovine će u sljedećoj godini trebati oko 42 milijarde kuna, a za plaće 250 tisuća zaposlenika države samo deset milijardi kuna manje, a to je neodrživo za javne financije i za privatni sektor, koji ga hrani. Unatoč uvjeravanju iz sindikalnih redova plaće u privatnom sektoru i dalje su za pet posto manje nego u javnom sektoru.
Nema popuštanja.Marić je finim radom doveo financije u red i sad bi se trebali zaduživati da se zadovolje apetiti Ribića,Mihalineca,Šprem....i sličnih likova. "Koliko para,toliko muzike" i točka.