Sabor je bio brži od Europske udruge sudaca koja je zabrinuta zbog predloženih zakonskih izmjena upravo namjeravala pisati predsjedniku Sabora Josipu Leki i ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću te je sa 97 glasova “za”, 12 “protiv” i dva “suzdržana” donio izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću koje u proces imenovanja budućih sudaca uvode sigurnosnu provjeru i tajnu službu. Riječ je o izmjeni koja je kao logična prilično glatko prošla u Saboru i prethodno u medijima, premda je predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa na vrijeme upozorio predsjednike Sabora i nadležnih odbora da je riječ o protuustavnom prijedlogu. Svaki budući kandidat za suca morat će unaprijed dati suglasnost za sigurnosnu provjeru, a u protivnom njegova kandidatura neće biti razmatrana, kao i ako rezultat provjere bude negativan. Tada na provjeru ide sljedeći kandidat koji zadovoljava ostale uvjete. Aktualni suci ne mogu biti podvrgnuti sigurnosnoj provjeri koju će prolaziti i kandidati za suce Vrhovnog suda koji nisu pravosudni dužnosnici.
Slovački slučaj
Nešto slično uveli su i u Slovačkoj pa je Europska udruga sudaca lani u studenome u svojoj rezoluciji istakla da je to neprihvatljivo s gledišta neovisnosti sudstva, a i da je takav utjecaj sigurnosne službe, kao dijela izvršne vlasti, na karijeru sudaca, u sukobu i s načelom trodiobe vlasti.
Neprihvatljivo je da tajna služba ima odlučujuću ulogu kod imenovanja sudaca, pri čemu Državnom sudbenom vijeću neće biti ni dostupni razlozi zbog kojih određeni kandidat nije prošao sigurnosnu provjeru, iako bi prema svim drugim kriterijima trebao biti imenovan sucem. Ni kandidat ne može tražiti preispitivanje zaključka sigurnosne službe u upravnom ili sudskom postupku. Prema stajalištu europskih sudaca, to je u izravnoj suprotnosti Preporuci 2010 (12) Vijeća ministara Vijeća Europe prema kojoj odluke koje se tiču izbora i napredovanja sudaca trebaju biti utemeljene na objektivnim kriterijima, neovisno o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Time se krši i hrvatski Ustav prema kojem je DSV samostalno i neovisno tijelo koje ima isključivu ovlast u imenovanju i razrješenju sudaca, a ne tajne službe.
Suci: To je nedopustivo!
Možda bi kompromisno rješenje bilo da se nalaz sigurnosne provjere šalje DSV-u koji bi onda odlučio o kandidatu, jer Udruga hrvatskih sudaca u svome prigovoru ističe: “Uz rješenje da DSV praktički ne može imenovati za suca onu osobu za koje tajne službe ocjene da predstavlja sigurnosni rizik, već mora pristupiti proceduri imenovanja drugog kandidata, to znači da je odluka DSV-a posve nesamostalna i praktički kontrolirana od izvršne vlasti koja može tim postupcima manipulirati i izravno utjecati na izbor sudaca”. To smatraju nedopustivim i posve nepotrebnim jer broj slučajeva gdje su suci bili sigurnosni rizik, ako ih je i bilo, posve je zanemariv. Sucima smeta i što se provjera provodi radi utvrđivanja pristupa tajnim podacima, odnosno radi utvrđenja zlouporaba i rizika koji su bitni za funkcioniranje izvršne, ali ne i sudbene vlasti, te se pri tomu prikupljaju i podaci koji nemaju veze sa sucima.
Tako propisan postupak imenovanja sudaca “vrvi protuustavnošću” koju ne može sanirati nikakvo dodatno uređenje, upozorio je UHS prije nego je neizmijenjen prijedlog – o kojem unatoč zakonskoj obvezi nije zatraženo očitovanje opće sjednice Vrhovnog suda – usvojen u Saboru. Očito je da će Ustavni sud dobiti novi posao te da će s obzirom na okolnosti morati vrlo brzo reagirati. Prije nego što se vlast sjeti uvesti sigurnosnu provjeru i za buduće ustavne suce.
>> Suca Bobana izabrali po 3. put u DSV, Ustav dopušta samo dva
Problem je u tom kaj Europska udruga sudaca uspoređiva naše sudstvo s europskim. Zakaj bi nekom sucu smetalo ak ga provjere? More mu smetat ak je povezan s nekim mafijozom il mu je u karijeri pomogel neki drugar iz određenihh krugova bliskih onima kaj im sudiju v Njemčiji.....poštenom nemre smetat.