Šest godina nakon najvećeg štrajka u obrazovnom sustavu, nastavnici, učitelji i profesori ponovo će izaći na ulice. Predvođeni čelnicima triju obrazovnih sindikata – školskog sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata znanosti i visokog obrazovanja, najprije će u jednodnevni štrajk, a onda će kažu, svaki njihov sljedeći štrajkaški korak biti zahtjevniji i opsežniji. Kada će točno dan u štrajk, još se nisu izjasnili, jedino su obznanili da da će to biti sljedećeg tjedna. Točno tada kad učenici svih osmih razreda Hrvatske pristupaju nacionalnim ispitima.
Detalji 48 sati prije štrajka
Iako rezultati nacionalnih ispita ne utječu na ocjene učenika, niti se brojčano unose u dnevnik, važno je da nacionalnim ispitima pristupi što više učenika kako bi obrazovni sustav imao uvid u razinu znanja učenika, a time i razinu uložena truda učitelja i profesora koji su radili s istim tim učenicima. A do sada su ti rezultati jedva dosezali prosječnu razinu – neovisno o tome pohađaju li učenici veliku ili malu školu, onu u gradu ili na selu. Kako je kazao predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, 48 sati prije štrajka svi će biti obaviješteni o detaljima. U najavi nove borbe za materijalna prava, kazao je jučer, i dalje je spreman na dijalog i razgovor, ako je potrebno i dan uoči štrajka iako je proces mirenja završio bez pomirbe. – Pristupili smo postupku mirenja u dobroj vjeri, nadajući se da će druga strana prepoznati opravdanost zahtjeva i da ćemo konačno urediti sustav obrazovanja i znanosti, na dobrobit svih. Na prvom sastanku mirenja Vladinim smo pregovaračima jasno dali do znanja da bi nas zadovoljilo prihvaćanje tri od pet zahtjeva. Zahtjevi pokrivaju sve najbitnije probleme u sustavu, a to što oni nisu riješeni već nas dulje opterećuje i na to ova tri sindikata upozoravaju u zadnjih godinu i pol – tako su to predstavnici triju sindikata pojasnili svojim članovima u dopisu najavivši im štrajk.
Tri su obrazovna sindikata imala pet zahtjeva. Prvi je bio povećanje osnovice od 10%. Taj je zahtjev pred Vladu stavljen isključivo da bi tri sindikata zadovoljila formalno-pravni okvir kojim su pokretanje socijalnog spora, postupak mirenja i štrajk legitimni i zakonski opravdani. Štoviše osnovicu od 10% ne bi ni mogli dobiti, čak i da ima namjere, jer sindikati mogu tražiti tek razliku od zahtjeva svih ostalih sindikata javnih službi, a tadašnji zahtjev iznosio je četiri posto osnovice. Pregovori za osnovice dio su prošlogodišnjih pregovora za dodatak Temeljnog kolektivnog ugovora kada je svim sindikatima ponuđen rast osnovice 3 + 3%. Svi su sindikati javnih službi osim ovih u obrazovanju to potpisali. Obrazovni sindikati sada samo u traženju izmjene osnovice mogu tražiti 1+1 posto – dakle nekih 14 eura grube računice. Drugi je zahtjev bio redefiniranje koeficijenata Uredbom o koeficijentima, a dok se to ne odradi, tražili su privremeni dodatak kao satisfakciju. Četvrti i peti zahtjev bili su nematerijalne prirode – zahtijevali su da se sustav znanosti i obrazovanja kao jedini od svih u javnoj službi izuzme od ocjenjivanja nastavnika, učitelja i profesora. Tražili su i odgodu frontalnog uvođenja reforme strukovnog obrazovanja, tzv. modularne nastave. Riječ je o reformi koja se najdulje priprema i na kojoj su za razliku od svih dosadašnjih reformi radili u najvećoj mjeri upravo nastavnici strukovnih škola. Radu na toj reformi aktivno su se svih ovih godina mogli priključiti i sindikati.
– S obzirom na to da Vlada nije prihvatila tri od pet naših zahtjeva, ne preostaje nam drugo nego najaviti štrajk, koji je uvijek krajnja konzekvenca i ultimativna forma pritiska ne bi li se drugu stranu primoralo da ponovno sjedne za stol i dogovori se – poručuju predsjednici sva tri sindikata. Kažu da je bitno naglasiti da sindikati nisu željeli da dođe do štrajka, jer tomu u prilog govore i brojne aktivnosti i akcije koje su provodili u proteklih godinu i pol. Točnosti radi, Vlada je u procesu mirenja bila spremna potpisati dva nematerijalna zahtjeva sindikata ako oni potpišu Dodatak I. TKU i nastaviti pregovarati za jedan od materijalnih zahtjeva. No potpisom na Dodatak sindikati bi izgubili zakonsku osnovu za štrajk. U Ministarstvu obrazovanja ne vide razlog za štrajk.
Ministarstvo: Nema razloga...
– Nije istina da Ministarstvo nije u dobroj vjeri pregovaralo sa sindikatima. I sami sindikati sebe demantiraju kada kažu da je Ministarstvo bilo spremno na ustupke, ali je od njih traženo da potpišu dodatak temeljnoga kolektivnog ugovora. Ministarstvo je tražilo da se dodatak potpiše zbog dva razloga. Prvi je jer su se pregovori, odnosno mirenje, i vodili isključivo zbog spomenutog dodatka temeljnoga kolektivnog ugovora pa je sasvim logično da bi proces mirenja trebao završiti potpisom dokumenta o kojem se pregovara. Drugi je razlog da se u taj dodatak trebalo ugraditi i potpisati sve ono o čemu bi se postigao dogovor (npr. izuzimanje od ocjenjivanja zaposlenika u obrazovanju), i to upravo s ciljem da ne ostane sve na usmenom dogovoru. Sindikati nisu pristali na to jer, kako navode, u tom slučaju ne bi mogli štrajkati, što nas dovodi do zaključka da im je od početka jedini interes bio organizirati štrajk – poručili su jučer iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Štoviše u Ministarstvu ističu kako su u posljednjih šest godina plaće uvećane za 60%, pa je tako prosječna neto plaća mentora u osnovnoj školi 1689 eura, u a u srednjoj školi 1772 eura. Uz mentora učitelji i profesori mogu najprije napredovati, a da bi napredovali, moraju zadovoljiti određene, ne pretjerano zahtjevne uvjete. – U nešto više od godinu dana plaće zaposlenika u sustavu obrazovanja porast će više od 30% ako zbrojimo povećanje od prošle godine na temelju promjene koeficijenata i novih 6% povećanja u 2025. Zbog svega navedenog, ne nalazimo nijedan razlog za štrajk te vjerujemo da većina zaposlenika u sustavu obrazovanja neće dopustiti da ih sindikalni čelnici koriste za postizanje nekih interesa koje ne iznose javno – kažu u Ministarstvu obrazovanja.
Otvori KEKS Pay
