- Zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unapređenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju ne nalazimo nikakav razlog za štrajk - poručili su u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih komentirajući tako najavu tri obrazovna sindikata da u sljedećem tjednu započinju s štrajkom. Najprije će si izabrati datum, 48 sati ranije obavijestiti sve, a ne prođe li jednodnevni štrajk kako su si zamislili, nastavljaju dalje.
Podsjetimo, tri su obrazovna sindikata imala pet zahtjeva. Prvi im je zahtjev bio povećanje osnovice od 10 %. Taj je zahtjev pred Vladu stavljen isključivo da bi tri sindikata zadovoljila formalno-pravni okvir kojim su pokretanje socijalnog spora, postupak mirenja i štrajk legitimni i zakonski opravdani. Štoviše osnovicu od 10 % ne bi ni mogli, čak i da ima namjere dobiti, jer sindikati mogu tražiti tek razliku od zahtjeva svih ostalih sindikata javnih službi, a tadašnji zahtjev iznosio je četiri posto osnovice. Podsjetimo, pregovori za osnovice dio su prošlogodišnjih pregovora za dodatak Temeljnog kolektivnog ugovora kada je svim sindikatima ponuđen rast osnovice 3 + 3 %. Svi su sindikati javnih službi osim ovih u obrazovanju to potpisali, pa da je preciznijeg informiranja i samog članstva obrazovnih sindikata, oni sada samo u traženju izmjene osnovice mogu tražiti 1+1 posto - dakle nekih 14 eura grube računice.
Drugi je zahtjev bio redefiniranje koeficijenata kroz Uredbu o koeficijentima, a dok se to ne odradi tražili su privremeni dodatak kao satisfakciju. Četvrti i peti zahtjev bio je nematerijalne prirode - zahtijevali su da se sustav znanosti i obrazovanja kao jedini od svih u javnoj službi izuzme od ocjenjivanja nastavnika, učitelja i profesora. Tražili su i odgodu frontalnog uvođenja reforme strukovnog obrazovanja, tzv. modularne nastave. Riječ je o reformi koja je se najduže priprema i koju su za razliku od svih dosadašnjih reformi radili u najvećoj mjeri upravo nastavnici strukovnih škola. Radu na toj reformi aktivno su se kroz sve godine mogli priključiti i sindikati.
- S obzirom na to da Vlada nije prihvatila tri od pet naših zahtjeva, ne preostaje nam drugo nego da najavimo štrajk, koji je uvijek krajnja konzekvenca i ultimativna forma pritiska ne bi li se drugu stranu primoralo da ponovno sjedne za stol i dogovori se.- poručuju sva tri predsjednika sindikata. Kažu da je bitno naglasiti da sindikati nisu željeli da do štrajka dođe, jer tomu u prilog govore i brojne aktivnosti i akcije koje su provodili u proteklih godinu i pol.
Točnosti radi, Vlada je u procesu mirenja bila spremna pregovarajući potpisati dva nematerijalna zahtjeva sindikata ako oni potpišu Dodatak I. TKU i nastaviti pregovarati za jedan od materijalnih zahtjeva. No potpisom na Dodatak sindikati bi izgubili zakonsku osnovu za štrajk. U ministarstvu obrazovanja jasni su - razloga za štrajk ne vide.
- Nije istina da Ministarstvo nije u dobroj vjeri pregovaralo sa sindikatima. I sami sindikati sebe demantiraju kada kažu da je Ministarstvo bilo spremno na ustupke, ali je od njih traženo da potpišu dodatak temeljnog kolektivnog ugovora. Ministarstvo je tražilo da se dodatak potpiše zbog dva razloga. Prvi je jer su se pregovori, odnosno mirenje i vodili isključivo zbog spomenutog dodatka temeljnoga kolektivnog ugovora pa je sasvim logično da bi proces mirenja trebao završiti potpisom dokumenta o kojem se pregovara. Drugi je razlog da se u taj dodatak trebalo ugraditi i potpisati sve ono o čemu bi se postigao dogovor (npr. izuzimanje od ocjenjivanja zaposlenika u obrazovanju) i to upravo s ciljem kako ono što je dogovoreno ne ostane na usmenom dogovoru. Sindikati nisu pristali na to jer, kako sami navode, u tom slučaju ne bi mogli štrajkati, što nas dovodi do zaključka da im je od početka jedini interes bio organizirati štrajk - poručuju iz Ministarstva. Kažu od zadnjeg štrajka prošlo je više od šest godina, a u tih šest godina plaće su povećane za više od 60%.
- Samo u posljednjih nešto više od godinu dana plaće zaposlenika u sustavu obrazovanja porast će za više od 30% ako zbrojimo povećanje od prošle godine na temelju promjene koeficijenata i novih 6% povećanja u 2025. godini. Osim toga, kao nikada do sada vodi se računa o zaštiti i davanju zasluženog statusa odgojno-obrazovnim djelatnicima pa su tako ukinute anonimne prijave prosvjetnoj inspekciji, smanjeno administrativno opterećenje djelatnika, sustav napredovanja na temelju kojeg učitelji i nastavnici ostvaruju povećanja plaće je unaprijeđen jer je postao brži i učinkovitiji te je sada mogućnost napredovanja puno lakša nego što je to bilo prije te svi učitelji i nastavnici koji imaju više od pet godina staža i ispune propisane kriterije mogu tražiti napredovanje u zvanje mentora i time ostvariti koeficijent od 2,17 i pripadajuću plaću. Prosječna neto plaća mentora je 1689 eura u osnovnoj školi i 1772 eura u srednjoj školi - pojašnjavaju u Ministarstvu obrazovanja.
kako ne nalazite razlog?! .... a izbori