Dok Bliski istok gori u zoni sukoba, od krvavog izraelsko-palestinskog rata u Pojasu Gaze, preko iranske napetosti sa SAD-om zbog nuklearnog programa, pa do rastuće nestabilnosti unutar same Turske zbog uhićenja gradonačelnika Istanbula i vođe oporbe Ekrema İmamoğlua, jedan je događaj gotovo nezapaženo prošao u zapadnim medijima, a mogao bi imati dugoročne posljedice: održana je svekurdska konferencija, okupljanje političkih i društvenih aktera iz sve četiri glavne kurdske regije u Iraku, Iranu, Siriji i Turskoj.
Nije to bio prvi put da Kurdi pokušavaju ujediniti političku viziju, ali u današnjem geopolitičkom trenutku, taj pokušaj nosi dodatnu težinu. S obzirom na okolnosti, porast napetosti u Turskoj, slabljenje sirijske središnje vlasti, novi rat u Gazi i povratak Donalda Trumpa na vlast, koji daje Kurdima bezrezervnu podršku, pitanje se ponovno otvara: je li kurdska država još uvijek nemogući san ili upravo sada postaje realna mogućnost? Kurdi su najveći narod bez države na svijetu, s populacijom od gotovo 40 milijuna ljudi, raspršenih po četiri države. Već stoljećima gurnuti su na periferiju nacionalnih identiteta, a raspad Osmanskog Carstva i kasniji kolonijalni dogovori (posebice Sykes-Picot) zapečatili su njihovu podijeljenost.
što kurdi nemaju svoju državu je sramota francuske i engleske,koji su tamo crtali granice,svojih interesa...kao i svugdje u svijetu di su njihove šape dodirnule zemlju