Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Na Krku i svećenici na misama potiču vjernike na recikliranje

U posljednje tri godine ugovoreno je preko 2,5 milijarde kuna za projekte u području gospodarenja otpadom.
13. studenoga 2020. u 07:12 1 komentara 377 prikaza
Zagreb: Renato Petek i Mirela Mikić Muha o problemima gradske Čistoće s biootpadom
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Zagreb 16,98. Split 3,74. Rijeka 16,32. Osijek 28,67... Postoci su to odvojenog skupljanja otpada u najvećim hrvatskim gradovima prema podacima za 2019. koje je nedavno objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Prošle godine je u sklopu javne usluge diljem Hrvatske skupljeno 1,8 milijuna tona otpada, 444 kilograma po stanovniku, uz prosječnu stopu recikliranja od 37 posto, šest posto više nego godinu prije. Daleko je sve to još od zacrtanih 50 posto do 2020.

pametne kante A1 Hrvatska Pametne kante za učinkovito gospodarenje otpadom

Najdiscipliniraniji Međimurci

No, pomaka ima. Čak 11 od 12 prvih mjesta listi najdiscipliniranijih gradova i općina drže Međimurci. Prelog je na vrhu sa 66,69 posto, a procjene su da se u prvih osam mjeseci ove godine taj međimurski gradić približio 69 posto. Upravo provodi nekoliko novih projekata, među njima i izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad u vrijednosti 4,1 milijuna kuna, te opremanje i modernizaciju vlastite kompostane za 4,4 milijuna kuna. Polovicu novca dobit će - bespovratno.

Međimurcima su za petama stanovnici otoka Krka koji su zauzeli sva mjesta od 13. do 19. Samo su tri hrvatska grada prešla 50 posto, osim Prelogu i Krku, to je uspjelo i Koprivnici. Katastrofa s tendencijom radikalnog pogoršanja. Tako okolišni aktivist Vjeran Piršić sumira situaciju s gospodarenjem otpada u Hrvatskoj.

Bioplinara Nepravilno odvajanje Za proizvodnju struje koristi se samo 10 posto biootpada

- Nužno je napraviti radikalniji pomak prema primarnoj selekciji. Kod mene doma papir je u košu ispod radnog stola. U kanti za otpad u kuhinji je plastika, biootpad je na terasi... - kaže Piršić koji kroz primjer otoka Krka pojašnjava kakav sustav treba posložiti.

Zašto je otok Krk uspio?

- Gospodarenje otpadom nije tehnički problem komunalnog poduzeća nego civilizacijski iskorak lokalne zajednice koja odlučila da se njezini članovi ne žele ponašati poput barbara. Drugi razlog je to što pojedinci koji su vodili projekt nisu bili izabrani po političkoj liniji, nego po sposobnosti. To, dakle, rade najbolji mogući ljudi. I treće, projekt su podržali vjerodostojni pojedinci, pa i Crkva. Biskup je rekao svećenicima da govore o važnosti razvrstavanja otpada jer vjernici time brane okoliš, djelo stvoritelja. Hrvatska se ponaša potpuno suprotno - ističe Piršić.

Na oporabu u Hrvatskoj ide oko 30 posto otpada, a na odlagalištima završi oko milijun tona komunalnog otpada, gotovo 60 posto. U Ministarstvu napominju da u posljednje četiri godine raste postotak odvojenog prikupljanju komunalnog otpada. Do kraja 2019. zatvorene su 223 lokacije odlagališta otpada, pa se u ovu godinu ušlo s 94 aktivnih odlagališta.

ilovac Akcija Čistoće Karlovčani mogu besplatno odložiti azbestni otpad

Sanacija odlagališta provodi se, uvjeravaju, kontinuirano i u skladu s planiranom dinamikom. Raste količina novca iz europskih fondova za opremu i postrojenja. U posljednje tri godine ugovoreno je preko 2,5 milijarde kuna za projekte u području gospodarenja otpadom, od postrojenja za sortiranje i obradu do nabave spremnika i vozila, te edukativno-informativne aktivnosti za lokalne zajednice.

- Većina sredstava bila je usmjerena upravo na jedinice lokalne samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju gospodarenje komunalnim otpadom kako bi im se olakšala uspostava održivog sustava gospodarenja otpadom na njihovu području - ističu u Ministarstvu i dodaju da modernizacija sektora gospodarenja otpadom koje predstavlja jedan od temelja kružnog gospodarstva može u velikoj mjeri doprinijeti oporavku od krize uzrokovane s COVID-19 i dugoročno pomoći u izgradnji održive i otpornije Hrvatske.

Prijelaz na kružno gospodarstvo jedan je i od stupova Europskog zelenog plana. Hrvatska, srećom, zasad ne plaća kazne kojima se prije nekoliko godina plašilo.

Zagreb: Renato Petek i Mirela Mikić Muha o problemima gradske Čistoće s biootpadom ŠIRENJE SMRADA I ZARAZE Novi problem na Jakuševcu: Dovozi se i biootpad iz kućanstva, a to dovodi do 'ekološke bombe'

Kazne za gradove i općine

Europska komisija u slučaju eventualnog nepostizanja ciljeva može protiv države članice pokrenuti postupak. Kazne pak za gradove i općine koje ne postižu ciljeve propisane su zakonom, no osim prekršajnih odredaba, značajan financijski utjecaj na njih imat će, tvrde u Ministarstvu, tzv. poticajna naknada uvedena 2017. godine, kao mjera kojom se jedinice lokalne samouprave potiče na smanjenje količina miješanog komunalnog otpada. Općine i gradovi koji postižu ciljeve nemaju obvezu plaćati tu poticajnu naknade, dok oni s lošim rezultatima moraju odriješiti kesu. Ako neće mrkva, možda pomogne batina. 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

OD PITANE DO BRYCHA
Sada je i u Dinamu jasno da je Bjeličino razmišljanje točno od starta: To je cirkus!
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?
  • sisavac:

    ja mislio da na sprovodima... ona poznata 'iz praha si nastao...'!