Masovni odlazak hrvatskih građana u inozemstvo potaknuo je dva ozbiljna procesa na tržištu rada, jedan je da je došlo do rasta plaća, a drugi da se tržište znatnije otvorilo starijim radnicima. Prosječne se plaće kreću oko 6500 kuna neto, s tim što Zagrepčani zarađuju oko tisuću kuna više, stanovnici siromašnijih županija u prosjeku oko tisuću kuna manje. No svaki drugi zaposleni plaćen je manje od 5595 kuna, a svaki četvrti donosi kući manje od 4252 kune. Početak rasta plaća poklapa se sa završetkom recesije i početkom oporavka 2014. godine, ali Zvonimir Savić, analitičar Hrvatske gospodarske komore, upozorava da je rast plaća u Hrvatskoj, osobito u posljednjim godinama, niži od rasta koji bilježi većina tranzicijskih zemalja.
Nadrealnih 54 posto
Veće bruto plaće od Hrvatske imaju Slovenija, Estonija i Češka, a granicu od tisuću eura bruto, prema podacima za 2018 godinu, preskočile su Poljska, Mađarska, Slovačka i Latvija koje nam pušu za vratom. Većina tranzicijskih zemalja suočila se s ozbiljnim migracijama na koje je Rumunjska, primjerice, odgovorila povećanjem plaća za nadrealnih 54 posto u dvije godine te se i ona približila iznosu od tisuću eura.
Rumunji su najviše povećali plaće liječnika pa sad i hrvatski zdravstveni sindikati traže više nego što je Vlada namijenila javnom sektoru. U posljednjih godinu dana, od značajnijih djelatnosti i sektora, najbrži rast plaća – oko pet posto – zabilježen je upravo u zdravstvu, gdje je puno prekovremenih sati i prosječna plaća iznosi 8413 kuna, trgovini, proizvodnji namještaja, proizvodnji tekstila te financijskom sektoru. Prerađivačka je industrija povećala plaće oko dva posto, prehrambena industrija oko jedan posto, dok su u farmaciji (gdje su plaće znatno iznad prosjeka i blizu su 10 tisuća kuna neto) te opskrbi plinom i električnom energijom primanja smanjena dva posto. Najveći pad plaća na godišnjoj razini zabilježen je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava te niskogradnji – oko pet posto.
– Kad je riječ o kretanju plaća, nema značajnijih iskakanja izvan uobičajenih ekonomskih kretanja, no djelatnosti koje su ugrožene odlaskom radnika traže drugačiji tretman. Politički je teško izdvojiti pojedine sektore, Vladi neće biti lako odbiti Vilima Ribića i povećati plaće u zdravstvu, ali stanje je takvo da Vlada mora uvažiti realnost. Dovoljno je pogledati koliko je stručnjaka napustilo koji sektor i na osnovu toga donositi odluke, komentira Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb.
Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a, ističe da većina zemalja nastoji osnažiti ulogu osobne potrošnje u gospodarskom rastu koji usporava zbog jačanja protekcionističkih mjera do razine trgovinskih ratova na globalnom tržištu. Uz rast plaća potrošnja se gura poreznim i drugim mjerama.
– Pritisak na rast plaća intenzivira se i u visoko plaćenim zanimanjima jer države nastoje poreznom politikom zadržati visokostručne kadrove u djelatnostima koje su nositelji inovativnosti, tehnološkog rasta i gospodarskog razvoja. U takvim okolnostima plaće rastu u svim europskim zemljama, a osobito u dijelu sličnih zemalja istočne i srednje Europe, koje nastoje smanjiti razliku u odnosu na razvijene zemlje i time povećati standard stanovništva i ograničiti migracijske tokove.
Općenito, u okviru Europske unije, plaće sporije rastu u razvijenim zemljama, a snažnije u novijim članicama, čime se ubrzava konvergencija u razini plaća, veli Savić čija analiza pokazuje da je u posljednje tri godine, 2018. u odnosu na 2016. godinu, prosječna mjesečna bruto plaća izražena u eurima najviše povećana u Rumunjskoj (za 54,0%), Mađarskoj (za 22,5%), Češkoj (za 21,0%) i Bugarskoj (za 19,6%), dok je niži rast bruto plaće nego u Hrvatskoj (+10,6%) zabilježen tek u Sloveniji (+6,2%), ističe Savić. Rumunjska, koja je na sličnoj razini razvijenosti kao Hrvatska, već četiri godine zaredom bilježi dvoznamenkaste stope rasta plaća.
Stariji radnici
– Očito je da unatoč rastu plaća Hrvatska ipak gubi korak sa sličnim tranzicijskim zemljama, što otežava napore usmjerene na zaustavljanje emigracijskih kretanja te na ublažavanje strukturnih neusklađenosti na tržištu rada obilježenih manjkom radnika određenih struka – ističe Savić koji je svjestan je snažniji održiv rast plaća ovisan o rastu produktivnosti i konkurentnosti naših poduzeća.
Vlada će, prema najavi ministra financija Zdravka Marića, priskočiti širenjem spektra neporeznih naknada koje se mogu isplatiti uz plaće. Inače, ovo ljeto broj zaposlenih dostigao je 1,6 milijuna, s tim što se tržište rada u većoj mjeri nego dosad okrenulo radnicima starije dobi. U srpnju ove godine bilo je oko 70 tisuća radnika starijih od 50 godina više nego što ih je bilo sredinom 2015. godine, a to povećanje udjela starijih među zaposlenima nije išlo na uštrb udjela mladih do 29 godina.
Rastu i kod nas. Još jedno povećanje i prestigli smo Švicarsku.