Evropska unija trebala bi biti nešto više od ekonomske zajednice. No nije tako. I nije bilo tako od početka. Ideja "ujedinjene Evrope" začinje se deklaracijom u svibnju 1950. godine u kojoj je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman skrojio Evropsku zajednicu za ugljen i čelik. Njezin smisao je udružena proizvodnja – ugljena i čelika. Može se reći da je neekonomski moment moguće naći u činjenici da je udruživanje oko proizvodnje ugljena i čelika ciljalo i na ukidanje mogućnosti rata između povijesnih rivala – Francuske i Njemačke jer bi udruživanjem oko proizvodnje čelika, osnovne ratne sirovine, rat bio "ne samo nezamisliv nego i materijalno nemoguć", kako je zapisao Schuman. No i tada je bilo jasno da je prva evropska zajednica, osnovana u travnju 1951. godine, koja je okupljala Njemačku, Italiju, Francusku, Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg, prije svega ciljala na zajedničko tržište – ukidanjem carina, usklađivanjem regulativa, propisivanjem pravila konkurencije, harmoniziranjem politike investiranja, specijalizacije i svih elemenata zajedničke ekonomske politike. "Zajedničko tržište" ili "unutarnje tržište" temeljni je motiv okupljanja najsnažnijih evropskih ekonomija koje tržištu posvećuju dokumente i strategije ne bi li konkurirale ekonomijama koje su danas u strateškoj prednosti – američkoj i kineskoj. U najnovijem izvještaju za Vijeće Evrope bivši predsjednik talijanske vlade Enrico Letta daje svoju ocjenu i prijedloge koji bi osnažili zajedničko tržište. U dokumentu znakovitog imena "Puno više od tržišta. Brzina, sigurnost, solidarnost. Jačanje zajedničkog tržišta kako bi osiguralo održivu budućnost i prosperitet za sve stanovnike EU" Letta sažima četiri poznate "slobode" koje grade zajedničko tržište – slobodu kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala.
Može li EU biti socijalna i solidarna: Poslodavci uzimaju domaćima poslove snižavajući cijenu radne snage
Nedavno doneseni Pakt o migraciji i azilu koji je postignut na razini Evropske unije upućuje na to da će se ovaj problem koji podgrijava evropsku desnicu samo produbljivati jer dobar dio Pakta predstavlja pobjedu desnih politika
Komentara 4
Ako mogu radnici, iz Azije i Afrike, moraju moći i poslodavci doći. Pa i oni u državnom vlasništvu!! Tribamo zakon kojim bi poslodavac morao stranog radnika platiti 10%više nego domaće. Tad bi dolazili i ostajali BOLJI!! Ne JEFTINIJI!!! Ne bi nam za 10 godina afrikanci određivali ko smi kuda proći. Hdz nam donosi upravo to...
Dok god 1 pojedinac može "zarađivati", koliko i 1 KONTINENT, nema nam spasa. Nek opstanu korporacije, ali nek imaju 200 000 vlasnika, a ne jednog. Jedan lako oboli i od pohlepe, i od lakomosti, i koječega. Iz starog Rima, postoje poslovice da novac kvari ljude. Netko spominje socijalizam, Kina dokazuje da je to superioran sustav kad ljudi imaju više kulture i poštenja, a manje pohlepe, i izdajničkog gena, nego šta imamo mi.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Tja, eto gdje završe bivši političari... EU je presocijalna i presolidarna tako da uopće nije konkurentna. Socijalu i solidarnost može održati jaka ekonomija, a ako nisi globalno konkurentan, nema ekonomije, nema socijale, nema solidarnosti. Onda se vraćamo u zatvoreno društvo tipa Juge ili SSSR-a, gdje na kraju svi završimo siromašni... Osim političke vrhuške, naravno... Jurimo u takav sustav, s 26% svjetskog BDP-a pred 10 godina pali smo na 17% i nema nekog izgleda za oporavak. Crveno zeleni zagovaraju odrast iliti nerast, sve više ljudi traži dijeljenje novaca bez rada, izjednačavaju se rezultati, kažnjava se uspjeh, znanje, potiče prosječnost... Onda su nešto poslodavci krivi, a oni samo pokušavaju opstati u takvom svijetu nametnutom od politike i aktivizma.