Dok svibanj i lipanj u peruanskoj prijestolnici Limi tradicionalno označavaju početak hladnijeg dijela godine, 2026. donijela je potpuno drukčiju sliku. Umjesto pada temperatura i dolaska zimskih uvjeta karakterističnih za južnu hemisferu, stanovnici obalnih dijelova Perua suočavaju se s neuobičajeno toplim vremenom koje više podsjeća na vrhunac ljeta. Temperature zraka posljednjih tjedana dosezale su oko 27 stupnjeva Celzijevih, a brojni građani iskoristili su priliku za odlazak na plaže. Istodobno, temperatura mora uz peruansku obalu porasla je gotovo 5,5 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka, dok su u sjevernom gradu Paiti zabilježena odstupanja veća od 7,8 stupnjeva.
Stručnjaci upozoravaju da iza ovih neuobičajenih pojava stoji snažan val topline koji se posljednjih mjeseci kretao dubinama Tihog oceana i sada doseže zapadnu obalu Južne Amerike. Fenomen je povezan s razvojem klimatskog obrasca El Niño, za koji najnovije prognoze sugeriraju da bi mogao postati najintenzivniji otkad postoje moderna mjerenja. Abraham Levy, direktor jedne meteorološke konzultantske tvrtke u Peruu, opisao je trenutačno stanje kao „nešto nezamislivo u normalnoj godini“. Iako stanovnici koriste neuobičajeno toplo vrijeme za aktivnosti na otvorenom, stručnjaci istodobno izražavaju zabrinutost zbog mogućih posljedica. Opasnosti su već postale vidljive. Lima se nedavno suočila s obalnim poplavama, a kombinacija izrazito toplog mora i povišene razine oceana dodatno je povećala rizik za obalna područja.
Prema podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), scenariji razvoja El Niña tijekom ove godine ponovno su pomaknuti prema snažnijim varijantama. Prosječna projekcija pokazuje da bi temperature površine oceana u središnjem dijelu ekvatorijalnog Pacifika do studenoga mogle biti čak 3,5 stupnja Celzijevih iznad prosjeka. Takav razvoj događaja premašio bi dosadašnje rekordne El Niño epizode zabilježene 2015. i 1877. godine te bi mogao utjecati na globalne vremenske obrasce sve do 2027. godine.
Prema analizi koju je objavio Washington Post, potencijalne posljedice uključuju: slabiju sezonu atlantskih uragana i moguće suše na Karibima; povećanu aktivnost tajfuna i tropskih ciklona u Tihom oceanu, uključujući područja oko Havaja i istočne Azije; neuobičajeno visoke ljetne temperature u dijelovima Sjeverne Amerike i Europe; obilnije oborine u pojedinim zapadnim dijelovima SAD-a, uz povećan rizik od poplava; razvoj sušnih uvjeta u dijelovima Južne Amerike, Afrike, Indije, Indonezije i Australije.
Za razliku od oluja koje dolaze naglo, utjecaj El Niña razvija se postupno tijekom mjeseci. No u Peruu su posljedice već vidljive. Levy navodi da je ribarski sektor među prvima osjetio udar klimatskih promjena. Zbog promjena u temperaturi mora privremeno je obustavljen industrijski izlov inćuna, jedne od najvažnijih gospodarskih aktivnosti u zemlji i jednog od najvećih ribolovnih sektora na svijetu. Problemi se pojavljuju i u poljoprivredi, gdje izostanak uobičajenih hladnijih razdoblja smanjuje produktivnost usjeva. Neočekivano toplo vrijeme utječe čak i na tekstilnu industriju jer se mijenjaju navike potrošača i potražnja za sezonskom odjećom. Posebnu zabrinutost izaziva fenomen poznat kao „El Niño Costero“, odnosno zagrijavanje obalnih voda Perua. Stručnjaci upozoravaju da bi tijekom kišne sezone, koja traje od prosinca do travnja, mogao donijeti obilne i potencijalno katastrofalne oborine duž pacifičke obale zemlje.
Prvi znakovi razvoja El Niña pojavili su se još krajem prošle godine, no ključni događaj zbio se početkom travnja. Tada je rijedak obrazac triju ciklonskih sustava pokrenuo golem podmorski val topline kroz Tihi ocean. Taj fenomen, poznat kao Kelvinov val, po svojoj se snazi uspoređuje s onim koji je pridonio razvoju iznimno snažnog El Niña 1997. godine. Dok se taj „vlak topline“ približava obalama Južne Amerike, novi naleti vjetra iz središnjeg Pacifika dodatno jačaju proces formiranja El Niña.
Znanstvenici ističu da današnji oceani sadrže više toplinske energije nego tijekom povijesnih El Niño događaja zbog dugoročnog zagrijavanja planeta. Upravo zato postoji mogućnost da ovogodišnji fenomen premaši intenzitet poznatih epizoda iz 1877., 1888., 1972., 1982., 1997. i 2015. godine. Ako se sadašnji trendovi nastave, 2026. bi mogla ući u povijest kao godina najjačeg El Niña otkad postoje mjerenja. „Sada je vrijeme za pripremu“, upozorava Levy, naglašavajući da bi posljedice mogle biti dalekosežne ne samo za Peru nego i za velik dio svijeta.
Otvori KEKS Pay
