Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mogu li zelena radna mjesta spasiti našu ekonomiju? Europa već ide u tom smjeru

Obrazovani radnici iz škverova i rafinerije mogli bi imati posao, a to bi se proširilo i na druge grane
27. studenoga 2020. u 18:49 2 komentara 189 prikaza
Zelena radna mjesta
Foto: Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

Britanskoj je vladi cilj investicijskim programom “Build Back Greener” od 160 milijuna funti stvoriti 2000 novih građevinskih poslova za proizvodnju vjetroturbina na moru i nadogradnju luka te podržati približno 60.000 već postojećih radnih mjesta. Premijer Boris Johnson istaknuo je kako je to dio cilja da Velika Britanija postigne neto nula emisija do 2050. godine te najava puta Velike Britanije prema “zelenoj industrijskoj revoluciji, koja će osigurati desetke tisuća visokokvalificiranih radnih mjesta.”

Tzv. zeleni poslovi postaju sve važniji i s porastom nezaposlenosti zbog pandemije te se pretvaraju u šansu za rekonfiguriranje “pejzaža” postojećih radnih mjesta na tržištu rada.

Dr. Krešimir Luetić 'Vidjeli smo teške pacijente, ali u KB-u Dubrava paralelni je svijet'

Široka lepeza radnih mjesta

Naime, predviđanja su da bi do 2030. godine u Engleskoj moglo biti 694.000 zelenih radnih mjesta u niskougljikovu energetskom sektoru i obnovljivim izvorima energije, a do 2050. taj bi broj mogao narasti na više od 1,18 milijuna. Dakle, postoji golem potencijal za “zeleni” rast.

Zelena radna mjesta bi mogla pomoći oporavku gospodarstava od COVID-19. Francuska tako planira uložiti trećinu od svojih 100 milijardi eura “teških” gospodarskih poticaja nakon COVID-19 u ozelenjavanje gospodarstva, a njemački fond za oporavak od 130 milijardi eura usredotočen je na klimatski prihvatljive industrije i podržava zelenu infrastrukturu i tehnologije s najmanje 40 milijardi eura.

Novi Vinodolski: Vjetroelektrane | Autor : Goran Kovacic/PIXSELL Foto: Goran Kovacic/PIXSELL Novi Vinodolski: Vjetroelektrane 14.02.2019., Novi Vinodolski - Vjetroelektrane na obroncima planina nad Vinodolom. Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

A kakvo je stanje u Hrvatskoj?

– Hrvatska je savršena zemlja za zelenu ekonomiju. Naime, što Hrvatska nema, a što Hrvatska ima? Hrvatska nema i uvozi, grubo rečeno, oko 50 posto hrane i 50% energije. A što ima? Hrvatska ima oko milijun hektara neobrađene zemlje, u nekim dijelovima države ima sunca kao u Abu Dhabiju, ima dovoljno vode još uvijek iako se trudimo da je onečistimo, i ima oko pola milijuna radno sposobnih ljudi koji ne rade, što prijevremenih umirovljenika, nezaposlenih itd. Doslovno, samo trebamo staviti solare na naše krovove i moramo preorati naše vrtove – govori nam Vjeran Piršić, poznati ekološki aktivist koji je tijekom svog djelovanja diljem svijeta svjedočio mnogim dobrim primjerima zelene prakse.

On ističe kako bi svima trebalo biti jasno da je budućnost u zelenoj industriji, a dokaz mu je i taj “što jedna Velika Britanija koja je toliko neoliberalna i još uvijek prožeta duhom Thatcherice zagovara takav koncept razvoja”.

Zagreb: Ministar Božinović najavio donošenje najstrožih mjera u drugom valu koronavirusa NOVE RESTRIKCIJE Hrvatska od vikenda pod strožim mjerama: Aktivira se i Arena Zagreb za lakše bolesnike

Piršić kaže kako je za Hrvatsku specifična potencijalna korist zelene industrije i transformacija naše tradicionalne industrije. Prelazak RH u intenzivno korištenje obnovljivih izvora energije vidi kao šansu za reindustrijalizacijom Hrvatske, primjerice brodogradnje.

– Ostaci ostataka nekoć moćne hrvatske industrije su savršeni za taj proces. Konkretno, ako radiš fotonapon na krovu, moraš imati radnike koji su vješti u metalu i znati nešto malo elektronike, a to su brodograditelji. I oni to znaju, uz manju obuku. Ako bi RH dosegnula energetsku nezavisnost uz pomoć vjetra i sunca, to znači da moramo raditi oko 200 megavata godišnje da bismo dosegnuli prosjek Europske unije. A tih 200 MW godišnje znači 2000 radnih mjesta u direktnoj instalaciji i proizvodnji i oko 1000 na pomoćnim djelatnostima poput administracije, financija, dizajna itd. I to je taman recimo 3. maj i Uljanik – napominje Piršić, koji objašnjava kako je Hrvatska mogla planski radnike 3. maja i Uljanika pretvoriti u npr. instalatere za velike fotonaponske ćelije koji bi radili i u RH i izvan Hrvatske, pri čemu bi se ti radnici, u slučaju neke nove promjene na tržištu, mogli uvijek vratiti raditi u škver.

kolektori | Autor : Marko Jurinec/PIXSELL Foto: Marko Jurinec/PIXSELL 15.12.2014., Lepoglava - Suncana elektrana ukupne snage 993 kw. Investitor je tvrtka Solida a ukuna investicija iznosi 1.5 miljuna eura. Photo: Marko Jurinec/PIXSELL

Krk ima dobar model koji treba preuzeti

Njemačka, dodaje Piršić, planira tako više od 900.000 radnika prebaciti iz automobilske industrije u industriju obnovljivih izvora energije jer elekrtoautomobili koji dolaze trebaju puno manje radnika nego sadašnja automobilska industrija.

– No, kod nas se tako ne razmišlja. Ključno je da to nije proces koji će se dogoditi sam po sebi, već je to proces koji traži katalizatora, a to bi trebala biti država. U Hrvatsku ne samo da za vjetroelektrane uvozimo agregate i lopatice iz Njemačke, nama dolaze i stupovi, a ponekad i beton. Dakle, to je mogla biti ne samo energetska tranzicija nego tranzicija cjelokupne hrvatske industrije. Iz klasičnih teških industrija koje su doživjele kolaps poput Željezare Sisak i brodogradnje mogle su nastati male tvrtke koje bi pružale podršku razvoju obnovljivih izvora energije proizvodnjom opreme – napominje Piršić ističući da je RH izgubila najmanje 10 godina i gomilu potencijalnih radnih mjesta.

Aleksandar Vučić ALBANSKE ŽRTVE Stravično otkriće usred Srbije: Pronađeni leševi u masovnoj grobnici, Vučić o svemu šuti

Stigne se to popraviti, kaže on, no država to očito neće napraviti. Preostaju nam, smatra on, inicijative s nižih razina.

– Naš Krk odavna provodi svoju strategiju da bude energetski neovisan do 2030. Mi smo ponosni jer je Krk to 2012. odlučio, prije EU. Imamo zadrugu ovdje, kupujemo panele u jedinoj preostaloj hrvatskoj tvornici u Varaždinu i školujemo naše ljude da rade fotonapone. Mi dajemo tako model kojeg država nije osmislila i lokalna zajednica mora pronaći dovoljno snage i mudrosti da sama provede model koji je proveden u Danskoj, Nizozemskoj, itd. – napominje Vjeran Piršić koji još jednu priliku za otvaranje zelenih radnih mjesta vidi u ekološkoj poljoprivredi.

Jer Hrvatska ima dovoljno ljudi, zemlje, vode, sunca, a opet uvozi polovicu svega.

zrno | Autor : Tomislav Miletic/PIXSELL Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL 29.05.2020., Zagreb - Ekolosko imanje EKO Zrno u opcini Dubrava kraj Vrbovca. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

– Mi imamo svoje specijalitete poput kulenove seke. Kvaliteta hrane koju možemo proizvesti i znanja naših proizvođača te bioraznolikost je prilika za zapošljavanje mnogo ljudi, a imamo i relativno nezagađeno tlo, što se traži. Tu je dodana vrijednost, tu su prilike i za informatizaciju, i druge grane. Dakle, vrhunsku zelenu energiju možemo razviti, sačuvati ostatke ostataka naše industrije kroz prenamjenu na opremu za zelenu energiju, proizvoditi vrhunsku hranu i razvijati se kao softverska sila – zaključuje Piršić •

Zoran Vakula
PROGNOZA ZA HRVATSKU
Vakula otkrio kakva bi trebala biti veljača i koliko će biti oborina
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • Branitelj2020:

    Da je takozvana zelena energija konkuretna tada bi se širila. No nije. To su skupi i nepouzdani izvori energije pa tako vjetorturbine ne proizvode električnu energiju kada prestane puhati vjetar a fotonaposnke čelije ne proizvode struju kada nema sunca. Takve ... prikaži još! izvore enegije čovječanstvo je imalo 3000 godina sve dok James Watt nije izumio parni stroj. I nakon toga to isto čovječanstvo je napustilo tu "zelenu" energiju brzinom svjetlosti. I do danas se ništa nije promjenilo osim masovne lažne propagande koju bi mi strašno skupo trebali platiti. Tu se piše o investiciji od 160 milina funit za otvranje 2.000 radnih mjesta . Pa to je 80.000 funti tj. 100.000 eura za jedno radno mjesto. Strašno skupo. A ukinuli bi najmanje 10.000 postojećih radnih mjesta. I mi ovako siromašni bi to trebali platiti.

  • Avatar Denerde
    Denerde:

    Fuzijski reaktor radi nova generacija nuklearnih reaktora bez mogućnosti zagađenja radi bez problema