Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja reagirao je na zahtjev rektora splitskog Sveučilišta, izrazivši bojazan da bi reforma financiranja visokih učilišta mogla završiti fijaskom. Naime, rektor Sveučilišta u Splitu traži od svih sastavnica da 15% sredstava iz programskih ugovora, namijenjenih financiranju njihove osnovne djelatnosti, izdvoje za potrebe rektorata, izvijestio je portal Telegram. Osnovna komponenta obuhvaća materijalne troškove i druge osnovne troškove poslovanja fakulteta. Prema dostupnim informacijama sa Senata Sveučilišta u Splitu, odluka o ovoj inicijativi bit će donesena nakon dostave mišljenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a izuzetak među sastavnicama predstavlja Studentski centar od kojeg se traži izdvajanje od 5%.
"Ovim putem želimo upozoriti Ministarstvo, akademsku zajednicu i cjelokupnu javnost da bi davanje pozitivnog mišljenja na ovakvu inicijativu značilo potpuni krah reforme financiranja visokih učilišta započete donošenjem novog resornog zakona 2022. i dovršene potpisivanjem programskih ugovora sa svim institutima i visokim učilištima u jesen ove godine. Blagoslovi li Ministarstvo ovakvu inicijativu, to bi bila bi jasna potvrda naših slutnji da je cijeli proces programskog pregovaranja proveden na posve neadekvatan način. Da ugovoreni troškovi osnovne komponente nisu planirani realno ni adekvatnom metodologijom na razini svake sastavnice, uključujući i rektorate, zbog čega se sada javlja potreba za ovakvim 'internim preraspodjelama' unutar neintegriranih sveučilišta", upozoravaju u svom priopćenju čelnici Sindikata znanosti Predrag Marković, Tvrtko Smital i Matija Kroflin.
Upozoravaju Ministarstvo, ali i čelnike fakulteta i sveučilišta, da bi uvođenje ovakve prakse potencijalno dovelo dekane u situaciju pravne odgovornosti za nenamjensko trošenje sredstava i nanošenje štete vlastitim ustanovama, za čije poslovanje jedini pravno odgovaraju. Podsjećaju da se Sindikat zalagao za uvođenje programskog financiranja kako bi se osiguralo adekvatno financiranje osnovnih troškova poslovanja i rada visokih učilišta i znanstvenih instituta, stabilnost i predvidljivost financiranja te dodatna sredstva za razvoj uz postavljanje jasnih ciljeva i mjerila ostvarivanja ciljeva. S obzirom na to da je ova reforma financirana sredstvima EU putem NPOO-a, pitaju se hoće li i novi sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja biti još jedna nakaradno provedena reforma po uzoru na reformu koeficijenata i uvođenje ocjenjivanja u javnim službama.
Otvori KEKS Pay
