Granski kolektivni ugovor u zdravstvu odavno je istekao, a kako novi nije potpisan, Vlada je prije godinu i pol produljila važenje odredbi staroga. To je stanje trebalo biti privremeno, no novi ugovor još nije do kraja ispregovaran, a sudeći po onom što je u programu Večernjeg TV danas rekla Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), čini se kako u resornom ministarstvu i nema previše sluha za probleme koje bi novi granski ugovor trebao riješiti.
"Kroz taj granski ugovor mi želimo riješiti nered koji imamo u sustavu. Svi znamo da se problemi godinama stavljaju pod tepih, a do sada se nije podigao ni rub tog tepiha. Ministrica Irena Hrstić je ona koja treba sazvati pregovarački tim, koja treba organizirati taj sastanak i voditi pregovore, ona ili netko od njezinih suradnika i mi čekamo poziv. Nekoliko puta smo, zajedno sa ostala dva reprezentativna sindikata, slali požurnice u Ministarstvo, pitali smo što se događa, međutim, odgovora nema", rekla je Čulinović Čaić.
Kao jedan od gorućih problema navela je vremensko-kadrovske normative koje je Ministarstvo propisalo, ali oni nisu obvezujući za liječnike i nema nikakvih sankcija za one koji ne odrade propisanu količinu posla. A onda je, kaže, nemoguće utvrditi i je li netko radio puno, previše ili premalo, zbog čega teret neravnomjerno pada na one s više entuzijazma, koji onda odrađuju daleko previše prekovremenih sati. S druge strane, liječnici iz javnog sustava pokrivaju i potrebe privatnih klinika pa se postavlja pitanje kako je to moguće uz milijune prekovremenih sati koje bilježi javno zdravstvo.
"Upravo zato je uvođenje vremensko-kadrovskih normativa temelj za uređenje sustava. Kad znate koliko netko mora raditi da bi odradio svoju obvezu u javnoj službi, tek onda mu možete reći, OK, ti si svoje svoje odradio i sad možeš ići raditi privatno. Ovako, ako liječnik ne odradi propisanu normu, nikom ništa. Bez obvezujućih normativa mi ne možemo propisivati tko ima, a tko nema pravo raditi u privatnom sustavu", pojašnjava Čulinović Čaić.
Odbacila je pritom argumente nekih na političkim pozicijama koji problem s prekovremenim radom svaljuju na neravnomjeran broj liječnika, kojih je u nekim bolnicama ili u nekim strukama znatno više nego u drugima. "Pa tko je za to odgovoran", uzvraća Čulinović Čaić, upozoravajući kako je upravo politika ona koja odlučuje o tome kakav će sustav biti pa je onda dužna i uvesti red u taj sustav. Uz prekovremene, šefica liječničkog sindikata upozorava i na česte zloupotrebe instituta pripravnosti kojim se, tvrdi, često prikriva prekovremeni rad. Liječnik je tih dana dužan javiti se u roku od 30 minuta na podao ukoliko se ukaže potreba, ako njihova pomoć zatreba kolegama u dežurstvu.
"U zadnje vrijeme to zlopupotrebljavaju neki ravnatelji. Zbog loše organizacije i manjka liječnika, smanjuje se broj dežurnih i umjesto njih uvode liječnici u pripravnosti. Pritom su pozivi za neke struke enormni i vi morate u jednu subotu ili nedjelju četiri, pet ili šest puta doći na radno mjesto", upozorava šefica liječničkog sindikata, koji zbog ovakvog stanja traži da se pripravnost plati dodatkom na svaki odrađeni sat, onako kako se dodatno plaća rad nedjeljom ili blagdanom plaća po satu, umjesto fiksne mjesečne naknade, za koju tvrdi da je premalena i neusklađena sa Zakonom o plaćama.
Čulinović Čaić upozorava kako je uvođenje reda u sustav nužno žele li se smanjiti troškovi zdravstva, a komentirala je i nove prijetnje veledrogerija da će krenuti u ovrhu nekih bolnica zbog dospjelog duga većeg od 600 milijuna eura. "Ako se malo vratimo u prošlost, prisjetit ćemo se da su financijske rupe krpali i bivši ministri financija, Linić, Lalovac, Marić, a evo sad će to morati i ministar Primorac", kaže Čulinović Čaić, uvjerena kako su dugovi samo još jedan pokazatelj nereda u sustavu koji se godinama ne rješava.
Šeficu sindikata pitali smo i o sve češćim aferama u zdrastvu, od uhićenja bivšeg ministra Beroša do aktualne akcije EPPO-a u Varaždinskoj županiji. Uzvratila je kako HLS ima apsolutno nultu stopu tolerancije na korupciju, ali da može rješavati isključivo probleme u svojoj domeni, a od pravosuđa očekuju da odradi svoj posao.
Komentirala je i povratak Vilija Beroša na posao u KB Sestrara milosrdnica nakon sedam godina izbivanja iz operacijske sale. Kao kirurginja, Čulinović Čaić govori kako je kirurške vještine, a poserbno u neurokirurgiji, zahtijevaju staklno održavanje, stalni trening kako bi liječnik ostao jednako efikasan. "Apsolutno mislim kako treba neko vrijeme da čovjek ponovno uđe u normalan pogon, a koliko kome treba, neka svatko za sebe vidi", odgovara šefica HLS-a, a na pitanje bi li se osobno dala u ruke Berošu odgovara kako neke temeljne vještine zasigurno ostaju, ali da bi se prije takve operacije raspitala o kirurgu.
FOTO Najveći ratni brod ikada sagrađen stigao u Split: Pogledajte ovu grdosiju u moru
Otvori KEKS Pay
Kujundžićeva izjava izrečena prije više godina nažalost stoji i danas da 50 posto liječnika ne radi i ne želi raditi a iza titule 50 posto liječnika stoji praznina, a brojni od tih koji rade, rade upola snage jer rade i privatno. Zdravstvo treba priviatizirati i sve te anomalije će nestati, jer ni jedna privatna klinika neće držati nesposobne, lijene parazite