Zbog sve većeg broja stranih radnika koji dolaze iz zemalja s visokom incidencijom zaraznih bolesti, zdravstveni sustav suočava se s izazovima ranog otkrivanja i kontrole širenja infekcija pa liječnici traže zdravstvene preglede za strane radnike. Strani radnici, osobito oni iz Azije, Afrike i Južne Amerike, sve češće stižu iz zemalja u kojima su bolesti poput tuberkuloze, hepatitisa i trbušnog tifusa još uvijek vrlo prisutne, rekli su zdravstveni djelatnici.
U Hrvatskoj je, primjerice, incidencija tuberkuloze oko 6 na 100.000 stanovnika, dok je u zemljama iz kojih radnici dolaze višestruko veća, istaknula je ravnateljica splitsko-dalmatinskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Željka Karin na Kongresu poslodavaca u zdravstvu koji je 22. i 23. svibnja održan u Vodicama. Stručnjaci ističu da je već sada zabilježeno nekoliko slučajeva tuberkuloze među stranim radnicima. U jednom je slučaju radnica iz Nepala, zaposlena u preradi ribe, dijagnosticirana s aktivnom tuberkulozom, a boravila je u kolektivnom smještaju s još 63 osobe. Druga radnica, s kojom je bila u kontaktu, napustila je Hrvatsku i po povratku u Nepal također joj je dijagnosticirana tuberkuloza.
"U tom smo slučaju morali hitno obraditi 65 osoba – uključujući kontakte iz tvornice, smještaja i vozača koji ih je prevozio. Bio je to mjesec dana dug proces koji je uključivao rendgenske preglede, laboratorijske testove i praćenje osoba pod povećanim rizikom", istaknula je Karin. Dodala je kako su identificirani kontakti upućeni pulmologu, a 11 osoba završilo je na dodatnoj obradi. "To pokazuje koliko je važno da zdravstveni nadzor bude sustavno organiziran jer zamislite kad umjesto 65 dođe tisuću ljudi“, poručila je.
Radna skupina Ministarstva zdravstva priprema zakonske izmjene
Zbog rastućeg javnozdravstvenog rizika Ministarstvo zdravstva osnovalo je stručnu radnu skupinu s ciljem pripreme zakonskih izmjena koje bi omogućile obavezne zdravstvene preglede stranih radnika pri ulasku u zemlju. Prema prijedlogu ti bi pregledi uključivali fizički pregled, laboratorijske testove na tuberkulozu, hepatitis B i C, tifus, HIV i druge bolesti, kao i provjeru cijepnog statusa.
"Za osobe koje dolaze iz tropskih ili endemskih područja predlažu se i dodatne pretrage, poput serološkog testiranja na malariju ili šistosomijazu“, navodi se u prijedlogu. Djeca predškolske i školske dobi također bi bila obuhvaćena nadzorom i, prema potrebi, uključena u nacionalni kalendar cijepljenja.
Stručnjaci upozoravaju i na nedostatke u sustavu. Nisu svi zavodi za javno zdravstvo dovoljno kadrovski ekipirani niti tehnički opremljeni za provođenje svih potrebnih pretraga. Neki nemaju mikrobiologe, a dio nije informatički povezan na centralni zdravstveni informacijski sustav (CEZIH), što dodatno usporava i otežava protok informacija među zdravstvenim ustanovama.
"Ako se sustav ne organizira i ne standardizira, nećemo moći na vrijeme detektirati i zaustaviti moguće žarište. Uz zdravstveni nadzor moramo jasno definirati i pitanje financiranja – tko pokriva troškove i kako planirati cjepiva čija nabava ide u prihod zavoda“, ističe Karin. Zasad je jasno da se izazovi ne odnose samo na zaštitu domaće populacije već i na pravodobnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb za same strane radnike kako bi se spriječilo širenje bolesti i očuvalo javno zdravlje.
Otvori KEKS Pay
Ovo je toliko logično da mi nije jasno da se ovo treba i tek sada tražiti