Učenici su sve više pod stresom. Kako se bliži kraj školske godine i počinju upisi u srednje škole, tako raste pritisak na učenike. Međutim stres osjećaju i njihovi roditelji te nastavnici. Marija Rot, psihologinja u X. zagrebačkoj gimnaziji, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno je izjavila kako su upisi u srednje škole stresni za učenike. Također je rekla da su oni izloženi velikom pritisku, kakav je nekad bio primjeren osobama koje rade u velikim tvrtkama.
"Mi kao društvo, i roditelji, imamo velika očekivanja od djece jer imamo kulturološko nasljeđe da dijete koje nije upisalo dobru školu možda neće uspjeti u životu. Velik broj roditelja ima velika očekivanja. Često se zbog jedne ocjene koja nije 5.0 stvara pritisak da učitelj možda onemogućuje karijeru ili uspješniji život mladoj osobi. Škole same ne stvaraju stres, ali jesu pod stresom", rekao je Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Jurčev je naglasio kako je zadaća ravnatelja da zaštiti učitelje, a da bi svako dijete trebalo dobiti ocjenu koju zaslužuje.
Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja, izjavila je kako nekoliko gimnazija i ove godine ima prijemne ispite. "Ove godine se povećao broj gimnazijskih odjela, ali se nije povećao broj učenika u osmim razredima pa je pretpostavka da će se moći lakše upisati u gimnaziju", rekla je. Hitrec je istaknula kako raste broj srednjih škola koje imaju prijemne ispite. Razlog tome je upravo taj što velik broj učenika ima uspjeh 5.0. "Treba naglasiti da su to ispiti koji su unutarnje, subjektivno vrednovanje. Mogu pomoći kao vatrogasna mjera, a prava mjera bi bili ispiti vanjskog vrednovanja koji se provode od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje", rekla je Hitrec. Također je izjavila kako se Državna matura pokazala kao jako dobar model, iako su mnogi u početku bili protiv. Ona tvrdi kako je to pravedniji sustav, koji je otklonio pritisak roditelja na školu.
Antonio Jurčev rekao je da je lani bilo oko 10 posto osmaša s prosjekom 5.0. "Možemo debatirati je li to previše ili premalo. Trebalo bi možda usporediti s drugim zemljama EU-a. Nema idealnog rješenja. Po europskim zemljama imamo različite prakse. Kao društvo se moramo dogovoriti na koji način želimo organizirati upis djece u škole", ustvrdio je. Također je istaknuo kako bi trebalo smanjiti očekivanja. Kaže da bi djecu trebalo uvjeriti da uspjeh nije samo upisati elitnu gimnaziju. "Vidimo da promjenom društvenih okolnosti strukovne škole dobivaju sve značajnije mjesto. Plaće su bolje u zanimanjima koje proizlaze iz strukovnih škola", rekao je. Prema njegovom mišljenju nacionalni ispiti bi bili pošteniji. Njima bi se smanjio pritisak na škole i nastavnike. "Ne bi cijelo drugo polugodište osmog razreda imali pritisak da se te ocjene povećaju. Možda je nekad kasno sjetiti se u svibnju i očekivati da se u mjesec dana može korigirati ocjena iz 4 u 5", rekao je Jurčev. Psihologinja Maija Rot je rekla kako su lani u X. gimnaziji svi učenici prošli s odličnom ocjenom. Istaknula je kako se od djece traži perfekcionizam, uz koji idu anksioznost i izgaranje. "Danas imamo djecu koja imaju menadžersku bolest. "Upravo zbog tog stava i pljeska na izvrsne ocjene, perfekcionizam postaje dio njihova identiteta. Tako ih roditelji vide, hvale ih prijateljima i obitelji, ako im to uzmemo, kao da smo im uzeli identitet", istaknula je Rot.
Suzana Hitrec je rekla kako je u Upravnoj školi Zagreb, u kojoj ona radi, srednja ocjena 4.2. Smatra da to nije realno niti za jednu školu. "U svim školama se povećala srednja ocjena u vrijeme Covida i nakon toga. Nastavnici su popustljivi, naši kriteriji su pali. Vidim da djeca manje znaju, slabije se snalaze, osobito u složenijim zadacima, a imaju bolje ocjene", izjavila je. Također je napomenula kako djeca i mladi žive u kulturi uspoređivanja, koja je postala sastavni dio njihova života. "Nije sve u tome da se upišu. Mnogi se bore s tim zahtjevom. Neki se upišu, ali ne mogu pratiti program. Naš sustav je trom i teško se prebaciti iz jednog programa u drugi i onda imamo nesretnu djecu i nesretne roditelje", naglasila je Hitrec. Roth je izjavila kako raste broj izostanaka. "Učenici koji ne mogu pratiti taj tempo izostaju da bi se pripremili za ispit, a onda se teško vratiti u školu. Raste i broj djece koja zbog psihosomatskih bolesti ne mogu dolaziti u školu, zaštitu nalaze u svojoj sobi, koja je sigurno mjesto", rekla je psihologinja. "Ako dijete prestane uživati u aktivnostima u kojima je prije uživalo, to je signal za nešto. Ako se žali na bolove u trbuhu, česte glavobolje, isto je signal. Ponekad je djetetu lakše otići u bolest, nego se suočiti s tim da neće moći nastaviti s uspjehom koji je imao u osnovnoj školi", naglasila je Roth.
Otvori KEKS Pay
