Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Večernji TV

Kosor: Nezamislivo je da premijer zove glavnu državnu odvjetnicu. Ostala sam bez riječi kad sam to čula

Što se tiče Finske i Švedske, naravno da ne samo da je bilo logično da su poduzele te korake, nego je bilo tako blagotvorno vidjeti kako su se tamo sve političke snage oko tog cilja koji može imati posljedice, promptno dogovorile, smatra bivša premijerka
18. svibnja 2022. u 16:56 44 komentara 30206 prikaza
Zagreb: Jadranka Kosor, bivša premijerka i predsjednica HDZ-a
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Danas je u emisiji "Politički intervju tjedna Večernjeg lista" gostovala bivša premijerka Jadranka Kosor s kojom je razgovarala novinarka Petra Maretić Žonja.

Je li vas odluka Ustavnog suda o Mostovim referendumskim pitanjima znenadila?

Odluka o čemu? Da je sud odlučio da je to sve protuustavno? S obzirom na činjenicu da sam više puta isticala kako sam nezadovoljna kad me netko pita o Ustavnom sudu, nezadovoljna sastavom ovog suda, ali i mnogim njihovim odlukamma koje su na neki način bile zapravo i udar na Ustav Hrvatske.

Spomenut ću tu i poništenje presude bivšem premijeru u slučaju ratnog profiterstva, pa se dogodilo da je Ustavni sud na neki način urušio tu odredbu o nezastarijevanju, koju smo ugradili 2010. u Ustav. I kao je tu bilo i mnogih drugih odluka, to me nije iznenadilo, no iznedila me interpretacija te odluke u kojoj se, pojednostavljeno rečeno, obrazloženje svodi na zaključak da je otprilke 400 tisuća ljudi koji su potpisali ta pitanja bilo munjeno, da jednostavno nisu shvaćali, a to je uvredljivo za svaku od tih osoba , za svakog tog građana i grašanku.

A drugo, kad bi to i bilo tako, to se jednostavno na taj način ne smije govoriti. Dakle, iznenadilo me to nesmotreno obrazloženje i svi oni koji su u tom procesu sudjelovali imaju pravo biti nezadovoljni.

Predsjednik države otišao je u tome i korak dalje, on poziva na bunt, govori da Ustavni sud treba ukinuti referendumom, da je on opasan za pravni poredak ove zemlje. Slažete li se u tome s predsjednikom države?

To je izravno zadiranje u Ustav Hrvatske koji govori o nekoliko institucija vlasti u Hrvatskoj. Među ostalim i o Ustavnom sudu, ali i predsjedniku države, Vlade i Hrvatskom saboru i Vrhovnom sudu, tako da bi to onda značilo ne otvaranje Pandorine kutije nego otvaranje mogućeg kaosa. To je opasno. 

Znači, mislite da je to opasno?

To je opasno zato što bi se onda moglo dogoditi da se otvore mogućnosti za mnoge druge referendume. Primjerice, želimo li plaćati poreze, a tko želi plaćati poreze, želimo li ili ne želimo imati Vladu, želimo li imati predsjednika države itd. To je opasno. Ustavni sud je predviđen Ustavom. Međutim, može se razgovarati o načinu odabra ustavnih sudaca jer je to apsolutno politički sud, odnosno političko tijelo. To nije sud u klasičnom smislu te riječi jer nije dio sudbene vlasti. 

Nikola Grmoja kaže da je to parkiralište isluženIh političara.

Jednim bih se dijelom mogla složiti s tom tvrdnjom. Međutim, ako gledate u neku povijest rada Ustavnog suda i povijest ustavnih sudaca, onda treba reći da je tu bilo zaista iznimno vrijednih, važnih i poštovanih ljudi. U Ustavni sud bi trebali ulaziti ljudi s ogromnom pravnom praksom, odnosno, isksutvom u pravnoj praksi, ali ljudi nedvojbenog integriteta i morala. Dakle, zaista je nezamislivo da u Ustavni sud bude izabran, voljom jednih i drugih, netko tko se, primjerice, lažno predstavlja u Austriji i oko koga se i dalje vuku priče, oko nekog novca, i da zapravo voljom i lijevih i desnih taj bude izabran u Ustavni sud.

Zašto? Zato što se radilo o pogađanju, ti meni, ja tebi, malo meni, malo tebi. Tada, u to vrijeme, i na to treba podsjetiti, Zoran Milanović danas s pravom sve to ističe, ali u to vrijeme sve se to znalo. Ali u to vrijeme je i on otvorio vrata da se ti sadašnji ustavni suci koji donose odluke s kojima se često ne slažemo, pa imamo pravo to reći i o tome govoriti, zaslužan da su se otvorila vrata i za takve osobe. 

Točno, znalo se za te neke koji su se lažno predstavljali i on ih je na neki način isto pustio u Ustavni sud.

Da. Radilo se o kandidatima HDZ-a, budimo otvoreni, i kandidatima iz SDP-a. Naravno, kandidati iz SDP-a ne bi mogli ni ući u Ustavni sud da nisu ušli kandidati HDZ-a, a mnogi od njih su na neki način ili na svaki način i nagrađeni za svoj rad ili za, rekla bih, vijernost vođama. 

Kada već govorimo o načinu na koji bi se način ustavni suci trebali birati u Ustavni sud posljednjih se dana često čuje da to, taj izbor sudaca treba mijenjati, a ne ukidati Ustavni sud. Što bi tu točno trebalo primijeniti, kako zapravo spriječiti da se takve situacije ponovno ne dogode, s obzirom da je tu potreban konsenzus dviju velikih stranaka?

Neki drugi način izbora tražo bi promjenu Ustava, a promjena Ustava ne može ići bez dvotrećinske većine, tako da mislim da neće biti ništa od toga. Naravno da saborski Odbor za ustav i politički sustav može o tome otvoriti raspravu, pozvati stručnjake i vidjeti postoji li neki drugi model koji je iskušan u demokratskom svijetu.

Ali je u ovom trenutku bitno reći da bilo kakav referendum o ukidanju bilo koje institucije u Hrvatskoj ne bi bio dobar. Možda bi se prikupio dovoljan broj potpisa. Međutim, to bi izazvalo zaista potpuni kaos. A da mnogi ljudi koji danas tamo sjede ne zaslužuju tamo sjediti i odlučivati jer Ustavni sud donosi strašno puno važnih odluka i zapravo mijenja i sudsku praksu, iako nije dio sudbene vlasti i on se kroz godine etablirao kao neka vrsta sudbene nadvlasti, a to jednostavno nije dobro pa je onda, kao što znamo, rušio i presude Vrhovng suda.

Dakle, kada bi neki procesi potpuno završili, kada bi završili svi Uskok, DORH, prvostupanjski pa onda i drugostupanjski sud, u presudi da je, primjerice, netko kriv za neko teško kazneno djelo i onda je to Ustavni sud, koji je političko tijelo gdje sjede političari ili manje-više političari ili bivši političari koji nemaju iskustva u sudbenoj vlasti jer oni nisu klasični suci, većina njih tu nema nikakvo iskustvo, onda oni ruše odluke mnogih sudaca koji su sudjelovali u tom procesu i koji su pritom istaknuti suci koji su se u svom poslu dokazali.

Dakle, ovo je primjer koji govori kako je tu nešto potpuno nakrivo nasađeno. I to bi se trebalo mijenjati. A sad imamo dobre primjere koji tome svjedoče i oko kojih se može otvoriti ozbiljna rasprava kad bi se ozbiljna rasprava o bilo čemu u Hrvatskoj mogla otvoriti. Jer vidite, s druge strane, mi općenito imamo apsurdnu situaciju u mnogim područjima.

Oni koji će sad braniti odluku Ustavnog suda koja je kao bumerang Mostu kao političkoj stranci, koja je porazila Most kao političku stranku, ti isti ne žele provesti odluke tog istog Ustavnog suda u slučaju izmjene izbornih jedinica, a izbori za parlament se približavaju. I još, čak puno važnije, što vidimo sad u ovim aktualnim slučajevima, ne žele donijeti novi hrvatski zakon o pobačaju i onda predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a kaže da nije jednostavno donijeti novi zakon i ispuniti odluku Ustavog suda i da to neće napraviti.

I ne samo on, i predsjednik države kaže da ga ne treba mijenjati. Između redaka, desne konzervativne struje su toliko jake da bi taj zakon vjerojatno bio još manje liberalan.

Ja mislim da se predsjednik i nije udubio u to što što bi za Hrvatsku značilo donošenje hrvatskog zakona jer mi primjenjujemo zakon iz bivše Jugoslavije, iz 1978. I vidite, onima kojima kada spomenete i "j" diže se kosa na glavi, ali ih ne smeta što primjenjujemo zakon o pobačaju koji pobačaj dopušta iz bivše mrske države. Mislim da se predsjednik nije puno time bavio i nije se puno u to uputio. Međutim, za mene je potpuno poražavajuća izjava predsjednika Vlade da nije to tako jednostavno i da se neće moći donijeti novi zakon i ispuniti odluku Ustavnog suda. A što tu nije jednostavno? Sve je jednostavno.

Znate zašto? Zato što je taj isti Ustavni sud, čije odluke pozdravljaju u slučaju Mosta, jasno rekao da se pobačaj, kada je 2017. Vladi i Saboru naredio da donesu zakon u dvije godine, pa su se i Vlada i Sabor, i sram bilo sve te zastupnike u Saboru od reda oglušili o to, sad se govori o tome da bi bilo problema s koalcijskim partnerima jer su oni liberalni partneri. I manjine je spomenuo. Pa čekaj, kako možete biti vladajuća koalicija ako o temeljnim ljudskim pravima imate tako dijametralno suprotna stajališta?! Zato što se svaka Vlada formira i na temelju nekih vrijednosti. 

Predsjednik države jučer je rekao još nešto: "Neka strepe, pravda dolazi". Imate li neku ideju zašto on sve to skupa radi, vidite li vi možda u svemu tome neki dublji smisao?

Već sam nekoliko puta do sada javno rekla da mi se sve manje čini smisleno da bilo što o hrvatskoj politici komentiram. Sve se svodi na to da danas ponovno komentiramo što je rekao predsjednik države i što mu je na to odgovorio predsjednk Vlade. I obrnuto. Ili što je rekao predsjednik države pa što su mu odgovorili jedan ministar pa drugi ministar pa treći ministar. To jednostavno više nema smisla.

Ništa tu predsjednik osobito ne može zato što nema poluge vlasti u tom smislu. On zapravo nema poluge vlasti ni prema DORH-u ni prema Uskoku. Jer čelnika DORH-a može mijenjati zapravo samo predsjednik HDZ-a, odnosno vladajuća većina, dakle HDZ plus Pupovac, plus Hrebak, plus Ćuraj, plus Čačić. Oni mogu mijenjati što hoće. 

Pa i glavnu državnu odvjetnicu.

Da, i glavnu državnu odvjetnicu. I zato ono što Milanović u javnosti kaže o DORH-u i ono što kaže Plenković o DORH-u nema istu težinu.

Kako gledate na činjenicu da je premijer sam rekao na svojoj konferenciji za medije da je nazvao glavnu državnu odvjetnicu i de facto joj rekao da ona nema što raditi po pitanju ministra obrane Marija Banožića koji, s druge strane, ima kaznenu prijavu, i to od Maje Đerek. Dakle, ne od bilo koga, nego od osobe koja je vodila državne nekretnine, koja je tu kaznenu prijavu nedavno još i nadopunila s nekim novim informacijama. 

Moram reći, ostala sam bez riječi. Zato što je to nezamislivo u demokratskim državama. Mnoge stvari koje se događaju danas često pokušavam "prevesti" u 2009., 2010. ili u 2011. kada smo panično pokušavali deblokirati i završiti pregovore za ulazak u Europsku uniju, danas vidimo koliko je važno biti član EU s obzirom na novac koji dobivamo. Dakle, da se tako nešto dogodilo kada sam ja vodila Vladu nazvala bi gospođa Viviane Reding, zadužena za poglavlje 23, za pravosuđe i borbu protiv korupcije, i rekla mi: "Gospođo predsjednice, zaboravite Europsku uniju".

Jer se to apsolutno i nedvosmisleno može smatrati pritiskom. Zato što predsjednik Vlade, o čemu sam već bezbroj puta govorila kada su me pitali o odnosu s tadašnjim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem i državnim odvjetništvom i s Dinkom Cvitanom koji je tada vodio Uskok, ja sam uvijek govorila da niti sam tražila da se nešto radi, ali i ono što smatram puno važnijim a što su mi mnogi zamjerili i o čemu sad treba isto otvoreno reći, pa i u mojoj bivšoj stranci, što nisam zvala i tražila od njih da nešto ne rade. Smatrala sam da su DORH i Uskok potpuno neovisne institucije.

Pa mi smo zbog toga 2010. mijenjali Ustav jer je Europska komisija tražila da promijenimo Ustav i da dodatno u Ustavu osnažimo neovisnost DORH-a. Dakle, ta vrsta razgovora u kojem predsjednik bilo koje Vlade patronizira bilo kojeg državnog odvjetnika i kaže mu da nešto smije ili nešto ne smije jer ga, i ja to razumijem, jedi, živcira, jer ga čini nervoznim činjenica da se oko jednog ministra ponovno vuku priče koje nisu samo kuloarske priče nego su i mediji ponovno otkrili i prezentirali javnosti neku dokumentaciju koja nedvojbeno govori o tome da ministar obrane nosi neki teret, uz sve ove kojekakve prijepore oko njegovih kojekakvih izjava i kojekakvih činjenja. 

Tim više, kako je moguće, s obzirom na sve te informacije koje su objavljene i za koje sad još ne znamo jesu li ili nisu točne, da se ta stvar ipak ne istražuje?

To nije pitanje za mene. Ja vjerujem da su neke radnje pokrenute i vjerujem da nikakvi razgovori bilo koga i pozivi bilo koga ipak ne mogu zaustaviti procese u neovisnim institucijama. To naravno ne znači da bi ti procesi mogli na kraju dana dokazati da je aktualni ministar obrane u svom bivšem poslu radio nešto protuzakonito, ali se ta priča mora završiti zakonito i brzo, pogotovo zato što se radi o aktualnom ministru i javnost se o tome mora obavijestiti.

A predsjednik države koji to čini na svoj način, ali moramo reći da on isto ima pravo, kao što i vi i ja i svaki građani i građanka, ima pravo javno reći - dajte to završite da vidimo ima li tu nešto ili nema. Ako ima, onda više ni sekunde ne može biti ministar, a ako nema, onda zaslužuje ispriku. 

Mislite li da on to govori samo na taj svoj način?

On govori na svoj način. On sasvim sigurno kao predsjednik Hrvatske ima puno više informacija nego što imate vi kao novinarka ili ja kao bivša premijerka i bivša političarka ili pogotovo neki vaš ili moj susjed. 

Znači, ako to kaže predsjednik države, kako je to došlo do njega, a došlo je, bilo bi dobro da se to što prije istraži jer se radi o ministru.

Da, čujem danas i neke vaše kolege koji kažu da se to sad radi o nekoj Milanovićeovoj hajci koja traje protiv jadnog ministra, ali svakako mislim da to zaista postaje ogroman teret za predsjednika Vlade i predsjednika stranke. I sigurna sam da mnogi u stranci nisu sretni zbog mnogih ministrovih i nespretnih i nesretnih izjava. Sjetimo se samo i onog nesprenog drona, kada je ministar nestao iz javnosti više od mjesec dana. Zašto? Zato što se osramotio. 

Sad se ponovno pojavio u javnosti i sam je otvorio novu frontu s legendarnim pilotom Ivanom Selakom. Nije ga pozvao na obilježavanje 30. godišnjice preleta iz JNA. Čak je insinuirao da je Selak možda dok je bio u JNA sudjelovao u granatiranju njegovih Vinkovaca. 

Kako bih rekla, Banožić nije dorastao toj funkciji. U nekim trenucima nema toga da jednog pozoveš, a drugog ne. To je stvar kućnog odgoja. To se jednostavno ne radi. Ali mislim da ministar nije svjestan da time isto otvara jednu ogromnu Pandorinu kutiju iz koje izlijeću pitanja tko je sve bio u JNA, tko se onda u nekom trenutku svrstao na hrvatsku stranu, tko je pomogao... Jer, reći ću konkretno, to bi onda značilo otvoriti neko pitanje oko gospodina Krstičevića, što bi bilo zatrašujuće. Ima toga još. Znamo da  su neki ljudi nepravedno upravo zbog toga što su prethodno bili u JNA ipak stalno stigmatizirani. I neki generali.

Mene tim više čudi i pitam se, kako je moguće da na napad na jednog legendarnog pilota, jer je gospodin Selak definitivno jedna od legendi rata, jer je to čineći mogao milijun puta poginuti ili na ovaj ili onaj način biti ubijen, da se nitko iz udruga ne oglašava. Zašto gospodin Medved, kao branitelj i ministar hrvatskih branitelja koji mora braniti svakog hrvatskog branitelja, ne javi i ne stane na stranu branitelja Selaka koji je uz sve ostalo pokazao neviđeno junaštvo, a i poslije Domovinskog rata kao testni pilot isto je imao glavu u četiri torbe. Dakle, kako se nijedna udruga nije oglasila od udruga koje zaista dobivaju veliki novac za svoje djelovanje i koje štite dostojanstvo hrvatskih branitelja i ne javlja se oko toga?! 

Tu se vjerojatno radi o tome da HDZ to na neki način drži pod sobom.

Na djelu je ponovno... Ja sam bila i ministrica hrvatskih branitelja pa ima pravo o tome govoriti. Na djelu je opet ta puzajuća podjela što se tiče branitelja, na naše i njihove, na podobne i nepodobne branitelje. To je zastrašujuće. Protiv toga smo se borili upravo u moje vrijeme. Nema njihovih i naših branitelja. Branitelji pripadaju hrvatskom narodu, Hrvatskoj. I nema tu podjela.

Kao što smo nedavno i imali i podjelu na naše i njihove generale. 

Da, upravo to. Dogodilo se, i to je još jedan od apsurda u kojem živimo, toliko je stvari postalo apsurdno da na kraju generala Gotovinu kojeg su slavili, hvalili, klečali, plakali, molili za njega, mnogi od tih gotovo da su sad proglasili veleizdajnikom. Međutim, kakva će biti pozicija gospodina Gotovine, vidjela sam onog trenutka i kao se tu reagira i kako se to može ići u krivo, vidjela sam onog atrenutka kada se on vratio iz Haaga, kada je oslobođen i kada ga je masa dočekala na Trgu bana Jelačića jer ga dovezao Vladin zrakoplov, jer je tada na vlasti bila lijeva Vlada na čelu s Milanovićem.

I u trenutku kada se on zahvalio Vladi nastao je huk, gotovo su ga izviždali. I u trenutku kada je rekao: "Rat je završen. Okrenimo se budućnosti", mnogi nisu bili zadovoljni ni na pozornici iza njega, ni u publici. Tad sam pomislla - vidiš, to ti je to zrno novih mogućih podjela, to treba liječiti. I upravo zbog toga general u mirovini, Gotovina, može biti taj svijetli primjer, taj svjetionik. Ali vidite, nije. Da se dogodi da na proslavi 4. gardijske brigade izjave da on više nije dobrodošao, to je nešto oko čega su se trebali oglasiti zajednički i predsjednik i premijer i ministar branitelja Medved.

Lako što je on ministar branitelja, no on je i potpredsjednik Vlade te zamjenik predsjednika HDZ-a. No, premijer je to odšutio. Trebali su reći - s tim se ne slažemo, ne možete vi Gotovini oduzeti sve njegove zasluge i svu njegovu patnju. Svi su sad zaboravili da je propatio u Haagu, da je bio zatvoren, da je tamo čamio, da je bio proganjan. Sve je to zaboravljeno zbog jednog potpisa za pomilavanje starih i bolesnih ljudi, i to ne zbog toga jer oni su svoje dobili, to nitko ne osporava, oni su osuđeni, nego se pomilovanje daje kao akt milosti.

Selak nije pozvan na obljetnicu preleta, no jeste li vi možda dobili pozivnicu za nedavnu 100. obljetnicu rođenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koja se održala u Lisinskom? Vas već dugo ne zovu na takve događaje, zapravo nigdje. 

Mene ne zovu nigdje. 

Je li to bila još jedna privatizacija lika i djela prvog hrvatskog predsjednika?

Ako se željelo obilježiti 100 godina rođenja prvog hrvatskog predsjednika, a mislim da se to trebalo obilježiti, jer je on zaista prvi hrvatski predsjednik i za mnoge stvari jest zaslužan, onda je to trebalo napraviti na državnoj razini. Trebalo je napraviti državno obilježavanje, ne proslavu. Tamo su bili samo HDZ-ovci. Čak ni bivši HDZ-ovci nisu pozvani. Tu mislim i na sebe. Nekoliko ljudi me zvalo iz HDZ-a i pitalo jesam li pozvana.

Zašto su me to pitali? Zato što je u vrijeme dok je Franjo Tuđman bio živ Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, mene predložio za potpredsjednicu stranke, a onda je predložio da osnujem i Zajednicu žena HDZ-a Katarina Zrinski. To su sve bile njegove ideje. On me pozvao, on je predložio kao predsjednik stranke da postanem potpredsjednica parlamenta i do njegove smrti ja sam bila jedna od prvih njegovih suradnica. Dakle, s tog aspekta mnogi su mislili da bi bilo logično, ako se obilježava sto godina od rođenja Franje Tuđmana, da se i mene pozove.

Ne, to je zaista bila privatizacija imena i djela dr. Franje Tuđmana i taj hepening u Lisinskom, mi smo u HDZ-u uvijek sve važne događaje odrađivali u Lisinskom, tamo je izabran i Sanader za predsjednika i ja za zamjenicu, i raskol s Pašalićem, sve se događalo u Lisinskom...

Tamo je i Andrej Plenković rekao da HDZ ne može biti taoc jednog čovjeka.

Tako je. I cijeli taj hepening sa zastavama, s reflektorima, imao je zapravo jedan jedini cilj - njegovo osnaživanje unutar HDZ-a, kao novog lidera nakon Tuđmana. 

A slijede i unutarstranački izbori, HDZ bira deset članova predsjedništva za jedno mjesec dana. Mislite li da je to bilo baš bildanje snage HDZ-a, to zajedništvo...

To je prije svega bilo bildanje snage Andreja Plenkovića kao neprikosnovenog predsjednika stranke jer tako govori i internetska stranica HDZ-a, da poslije Franje Tuđmana praktički nikoga nije bilo, osim Andreja Plenkovića. A ja sam i tada rekla da je zanimljivo da su sad najveći poštovatelji lika i djela Franje Tuđmana ljudi koji se nisu htjeli upisati u HDZ dok je Franjo Tuđman bio živ i dok je vodio HDZ. 

Upravni sud je rekao da bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ipak nije bio u sukobu interesa. On je zbog toga morao otići. Vidite li tu neku mogućnost da Tomislav Karamarko možda krene raditi probleme Andreju Plenkoviću u HDZ-u, da oko sebe okupi dio nezadovoljnih HDZ-ovaca? Čini li vam se to realnim?

Ma ne, neće on ništa. Sasvim sigurno on neće ništa poduzimati. To će vjerojatno biti rumor u stranci, iako to neće nitko glasno izreći. Vrtjet će se teza - vidiš kako je pogriješio kada je rekao da stranka ne može biti taoc jednog čovjeka. Pitom je mislio na Karamarka, a pokazalo se da je Karamarko zapravo čist, prav i zdrav. Kažem, to će se protezati samo kao rumor. Ništa se tu neće dogoditi sve dok ova vladajuća većina ovako sklepana, a zaista je sklepana, bude održavala Vladu.

Jer, gledajte, jučer sam čula gospodina Čačića, kojeg poštujem i s kojim sam dobro surađivala, koji je silno napao te razne silne odluke u slučaju Mirele Čavajde, odluke ali i obrazloženje ministra i njegovo prtljanje oko tog tragičnog, tužnog i jezivog slučaja. I Čačić je to napao na pasja kola, rekao je da je to klerikalno, nazadno, nedopustivo i da se mora ići s tim zakonom... I na kraju ipak neće poduzeti ništa.

A zahvaljujući njemu je gospodin Beroš ministar, kao što je zahvaljujući njemu  i gospodin Banožić ministar. Zato govorim. To je sve na nekim jako, jako staklenim, čudnovatim nogicama, ali... To će sve trajati do tada dok Vlada bude opstajala, a očito će opstati jer se nikome iz vladajuće koalicije ne ide na prijevremene izbore. Sad mi se čini da se opoziciji već malo i ide na prijevremene izbore. Malo su se sabrali. Vladajući nikako neće. Pa zamislite gospodina Hrelju koji je isto preletio, izabran je na listi SDP-a... 

Da, pitanje je što bi bilo s njima, bi li uopće više vidjeli Sabora? 

Vidjet će Sabora samo oni, i toga su oni svjesni, koga Andrej Plenković stavi na HDZ-ove liste. 

Švedska i Finska su službeno podnijele zahtjeve za pridruživanje u NATO, potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu. Koji je vaš stav o tome i kako uopće gledate na to povezivanje samog primanja Švedske i Finske u NATO s promjenom izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, od strane predsjednika države? 

Mislim da to nije povezivanje, nego je to samo bio način da Milanović još jednom naglasi da se oko izbornog zakona u Bosni i Hercegovini nije napravilo ništa. I nije se napravilo ništa. I nikome ništa. Ja sam to tada, kada su i Čović i Dodik, i nakon svih tih silnih sastanaka Čovića s jednim, s drugim, s jednim, s drugim... Dakle, Čović je više u samoj hrvatskoj Vladi, na Trgu sv. Marka, nego mnogi ministri.

Ja sam tada rekla da ništa od toga jer mi ne možemo iz Hrvatske krojiti izborne zakone u Bosni i Hercegovini. Najprije bismo trebali urediti svoj izborni sustav pa se onda brinuti o izbornim sustavima drugih, a naš izborni sustav nitko ne spominje. Dakle, ništa od toga. I naravno da se NATO savez i ulazak Finske i Švedske u NATO savez nikako ne može vezati s Bosnom i Hercegovinom. To nema apsolutno veze. On je to iskoristio da postane oko toga vidljiv. Ali isto tako ne može ništa, ne može blokirati. Tu je potpuno nemoćan. I on to dobro zna.

A što se tiče Finske i Švedske, naravno da ne samo da je bilo logično da su poduzele te korake, nego je bilo tako blagotvorno vidjeti kako su se tamo sve političke snage oko tog cilja koji može imati posljedice, promtno dogovorile. Oko tog cilja predsjednici država, kraljevi, predsjednici Vlada imaju usuglašeno stajalište. To govori kako funkcioniraju države u kojima demokracija ipak nešto znači, u kojima se demokratski raspravlja, jer se radi i o različitim političkim opcijama. Jedino što tu može postati neka vrsta ponovnog otvaranja nekih pitanja jest ubrzano primanje, kao i u Europsku uniju.

Ukrajini treba pomoći na sve načine, ali ta ideja o nekom ubrzanom, prekonoćnom primanju Ukrajine u Europsku uniju, koja se opekla, koja puše na hladno, mislim da nije dobra, jer to bi u konačnici moglo srušiti Europsku uniju, kao sustav vrijednosti i na mnoge druge načine, i gospodarski itd. Treba biti oprezan.

Mislim da se lideri država članica, a tu prednjači Milanović sa svojim katkata zaista teškorazmljivim istupima, ali na kraju kada sve ogulite dođete do suštine, ne trebaju se libiti govoriti o tome i ne smiju oko toga kalkulirati jer nitko nije protiv Ukrajine. Dapače, svi razumijemo. Mi najviše razumijemo ako kažemo - nema preko reda. 

>> VIDEO Milanović vs. Plenković: 'Jeste li vi čuli što je on rekao?', 'Može napraviti jedan-nijedan sklek...'

Zagreb: Šeparović o ustavnosti zakona o ovlastima Stožera civilne zaštite Večernji TV Palić: Može li se uopće ukinuti Ustavni sud? Inicijativu može pokrenuti sam Milanović... Predsjednik Zoran Milanović održao  izvanrednu konferenciju za medije AKTUALNE TEME VIDEO Milanović: Turska će skupo prodati svoj status u NATO-u. Kako se ponaša Hrvatska? Čini sve suprotno od toga Andrej Plenković najdugovječniji premijer u neovisnoj Hrvatskoj BJESNI SUKOB Novi 'rat' Pantovčaka i Banskih dvora: Milanović traži opoziv premijera, Plenković kaže da nema pritiska na šeficu DORH-a
 
Chloe Morello
POPULARNA BLOGERICA
Od svojih obožavatelja tražila modni savjet, no oni su primijetili neuobičajen detalj na slici
Plastični čep
PAMETNO RJEŠENJE
Ovo je najčešći otpad koji smo pronašli na našim akcijama čišćenja, nismo to očekivali
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • cecuk:

    nezamislivije je netko tko se kleo u sanadera ....sada kada je bolestan i zatvoren ne posjeti ga ...porica s njim ..i ispece mu nesto.za jelo.. a nezamislivo je i laprdanje o svemu i svacemu a u biti o nicemu...itd isn

  • mizimojzi:

    A kaj ku**tina nije zvala Karamarka i Bajica onaj dan dok je Sanader rekao da ce vratiti. Kur*a bila i ostala. A jos je i progurala ovrsni zakon. A tudji stan uzurpirala. Tu nema ovrhe .? Jelda?

  • juma:

    Priliku si imala i pokazala si što si znala i mogla. Isto vrijedi i za Milanovića, a za Plenkovića će se tek vidjeti što će ostati iza njega. Do sada barem gospodarstvu ide nešto bolje, ali u cjelini ni on ... prikaži još!n ne obećava da neće ispasti ćorak kao ovo dvoje.