Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 149
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
odumiranje gotovog novca

Korona mijenja navike, građani EU sve više plaćaju karticama

Podizanje novca s bankomata
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/5
01.07.2020.
u 09:00

Austrija daleko prednjači pred svima prema vrijednosti izdanih računa plaćenih gotovim novcem od 67 posto, dok je u Hrvatskoj 'kešom' podmireno 54 posto vrijednosti svih fiskaliziranih računa u 2018., a Njemačkoj oko 50 posto.

Korona mijenja mnoge ustaljene navike građana, pa i oblike plaćanja. U sjeni rasprava o "novom normalnom" u nekim zemljama dosta se govori i piše da je korona ubrzala odumiranje gotovog novca, 'šuškavih' novčanica i kovanica. Na europskom zapadu, Austrija i Njemačka se doživljavaju kao dvije najveće utvrde gotovinskog plaćanja.

Papirnata novčanica se u Njemačkoj doživljava kao svetinja, a u Austriji je tijekom prošle izborne kampanje trajala ozbiljna rasprava o tome da se plaćanje gotovim novcem zajamči kao jedna od temeljnih ustavnih sloboda. Posljednji poznati podaci iz 2018. kažu da se u Njemačkoj i Austriji 82 posto svih računa plaća gotovim novcem, tek nešto manje nego u Hrvatskoj - gdje je taj udio bio 85 posto. Austrija daleko prednjači pred svima prema vrijednosti izdanih računa plaćenih gotovim novcem od 67 posto, dok je u Hrvatskoj 'kešom' podmireno 54 posto vrijednosti svih fiskaliziranih računa u 2018., a Njemačkoj oko 50 posto. Nordijske su zemlje gotovo istisnule gotovinske oblike plaćanja, no Nijemci i Austrijanci snažno drže do privatnosti te ne žele da banke, kartične kuće ili država na bilo koji način imaju uvid u to kamo idu, što kupuju i na što troše novac.

Gotovina više neće biti kralj

- Čini se da su Nijemci napokon gurnuti u doba elektroničkih plaćanja bez obzira željeli oni to ili ne. Uskoro gotovina možda više neće biti kralj - piše ovih dana Deutsche Welle pozivajući se na izjave trgovaca, ali i vlasnika restorana i kafića, koji su do korone primali isključivo keš, ali su sad počeli poticati ljude da plaćaju karticama. Zagovornici gotovinskog plaćanja u tome vide svojevrsnu urotu, a posebno im smetaju upozorenja o prenošenju virusa preko novčanica i kovanica.

- Svaki predmet na polici trgovine, od pršuta i tjestenine do dinje ili boce piva, ljudi češće dodiruju nego gotov novac - rekao je za DW Wilfried Fuhrmann, stručnjak za monetarnu praksu sa sveučilišta u Potsdamu, koji je uvjeren da strah od širenja zaraze iskorištavaju oni koji se žele riješiti novca. Banke su svakako među njima jer je čuvanje i brojenje kovanica ili papirnatog novca skuplje od bilježenja bezgotovinskih transakcija. Istraživanje Europske središnje banke (ECB) objavljeno u studenome 2017. utvrdilo je da u bilo kojem trenutku prosječni Nijemac ima stotinu eura u svom novčaniku, što je puno više od građana bilo koje druge države EU.

Austrijanci su godišnje s bankomata podizali gotovo 4000 eura, za razliku od prosječnih 2000 eura na razini EU, koliko keša podignu ostali. U Hrvatskoj narodnoj banci uočavaju da je tijekom karantene i kod nas došlo do lagane promjene u navikama plaćanja u korist kartica, pa se udio gotovinskih plaćanja smanjio za oko tri postotna poena. Inače, bankomati su tražena "roba" u Hrvatskoj, a hrvatski građani s nekog od 5148 bankomata podignu na godinu oko 81 milijardu kuna! Uz domaće vlasnike kartica, za kunskom su gotovinom posezali i turisti, koji su 2018. iz bankomata podigli oko 12 milijardi kuna. Povrh toga, stranci su preko kartice u Hrvatskoj kupili roba i usluga za 19 milijardi kuna. Sad će ta potrošnja izostati!

Čekovi marginalizirani

Koliko je tehnologija promijenila navike potrošača, vidi se i po marginalizaciji čekova. Popularnost čekova smanjila se u proteklom desetljeću te je njihov udio u ukupnim bezgotovinskim plaćanjima pao na 2% u 2018. u usporedbi s 8 % u 2008., navodi Europska središnja banka. U Francuskoj je izdano gotovo 85% svih čekova koji su upotrijebljeni u europodručju u 2018. No, zato se broj kartičnih plaćanja više nego udvostručio u proteklom desetljeću: u 2008. je u prosjeku zabilježeno 56 kartičnih plaćanja po stanovniku, a u 2018. - 121. I kod kartica postoji velika razlika među državama. Dok su stanovnici Finske u prosjeku karticu potezali 332 puta, Nijemac je to činio 64 puta, Grk 59, a Talijan 53 puta. Drugim riječima, stanovnici Finske služili su se svojim karticama pet puta više Nijemaca ili šest puta više od Talijana. U Hrvatskoj 54 posto građana ima samo jednu karticu preko koje podiže plaću ili mirovinu.

Ključne riječi

Komentara 1

DU
Deleted user
10:28 01.07.2020.

To i je bio jedan od ciljeva politike za koji su upotrijebili Coronu...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije