Očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj (78,9 godina) u 2024. godini bilo je i dalje ispod prosjeka EU (81,5 godina) prema podacima Eurostata, a osim toga hrvatski građani su ispod prosjeka Unije i po broju zdravih godina života jer u dobrom zdravlju dočekaju samo oko 61 godinu života. U tim okolnostima teško je govoriti o produljenju radnog vijeka dok se Hrvatska ne približi razvijenim zemljama po očekivanom trajanju života i broju zdravih godina života. Naravno, postoje značajne regionalne razlike jer se uz obalu i u Gradu Zagrebu u prosjeku živi dulje (i zdravije), dok je Slavonija u najlošijoj situaciji.
Europske studije i dalje pokazuju da se najdulje živi na jugu Europe, i to ponajprije u Španjolskoj i Italiji, čemu pridonosi stil života, mediteranska prehrana, dostupna zdravstvena skrb, te u Švedskoj, koja i dalje ima jaku socijalnu državu, relativno visoke prihode građana koji im omogućavaju život bez ekonomske nesigurnosti i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Posljednji podaci Eurostata pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju u EU 2024. dosegnulo 85 godina i više u Zajednici Madrida, Autonomnoj pokrajini Trento, Autonomnoj pokrajini Bolzano – Južni Tirol te u regiji Stockholm. Nasuprot tim regijama, najniže očekivano trajanje života pri rođenju zabilježeno je u tri bugarske regije: Sjeverozapadnoj regiji (73,9 godina), Sjevernoj središnjoj regiji (74,9 godina) i Sjeveroistočnoj regiji (75,4 godine).
Kad je riječ o Hrvatskoj, očekivano trajanje života pri rođenju u Gradu Zagrebu je 80,2 godine, u Jadranskoj Hrvatskoj 79,9 godina, u Sjevernoj Hrvatskoj 78,5 godina, a u Panonskoj Hrvatskoj samo 77,2 godine. U studiji OECD-a iz 2024. napominjalo se da iako se kvaliteta života u Hrvatskoj poboljšala u posljednjem desetljeću, i dalje postoje velike geografske razlike te da stanovnici županija uz obalu i Grada Zagreba žive dulje i zdravije od stanovnika Panonske Hrvatske, regije s najnižim BDP-om po stanovniku, u kojoj je znatno veći rizik od siromaštva i nepovoljnijih zdravstvenih ishoda. U EU su najdulje očekivano trajanje života pri rođenju u 2024. imale Španjolska (84 godine), Švedska (83,8 godina), Italija (83,7 godina), Cipar (83,5 godina), Luksemburg (83,2 godine), a izvan Unije Švicarska (84,2 godine).
I dalje se očekuje da će žene u prosjeku živjeti pet godina dulje od muškaraca. Očekivano trajanje života pri rođenju za žene u EU dosegnulo je 84,1 godinu, a za muškarce iznosi 78,9 godina. U Hrvatskoj je očekivano trajanje života muškaraca u 2024. dosegnulo samo 76 godina, a žena 81,8 godina. Najmanje razlike u očekivanom trajanju života između muškaraca i žena u 2024. zabilježene su u Nizozemskoj (2,8 godina), Švedskoj (3,1 godina) i Irskoj (3,4 godine), a najveća je razlika u Latviji, u kojoj se očekuje da će žene živjeti gotovo 10 godina dulje od muškaraca.
Očekivano trajanje života pri rođenju u EU se u prosjeku povećavalo za više od dvije godine po desetljeću od 60-ih godina zbog porasta standarda, poboljšanja načina života, smanjenja smrtnosti dojenčadi, napretka u znanosti i medicini... S izbijanjem pandemije COVID-19 očekivano trajanje života pri rođenju u EU smanjilo se 2020. i 2021., no već u 2023. premašilo je razine prije pandemije. Smatra se da razlike u životnom vijeku među državama i regijama proizlaze iz stila života, socioekonomskih uvjeta, kvalitete zdravstvenog sustava i okoliša.
Otvori KEKS Pay
nekad najbogatija, danas opljačkana i uništena. bravo, slavonci, samo vi dalje glasajte za hdz, raznorazne škore i domovinske pokrete!