Naslovnica Vijesti Svijet

Kaos na ulicama: U sukobima prosvjednika i policije ozlijeđene najmanje 74 osobe

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom
16. listopada 2019. u 06:45 11 komentara 1877 prikaza
Prosvjedi u Španjolskoj
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe. U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom.

Katalonija nemiri u španjolskoj Predsjednik katalonske vlade najavio novi referendum o nezavisnosti

U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije. Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.

Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.

Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu. Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći. Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.

Premda su katalonska vlada, osuđeni političari i bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont, danima pozivali na mirne i nenasilne prosvjede, čini se da je strpljenje popustilo kod tisuća mladih prosvjednika. Oko ponoći je šest prometnica bilo blokirano.

Katalonska policija pozvala je stanovnike da se ne približavaju zonama s barikadama. Koristila je sredstva za rastjerivanje prosvjednika. Ozlijeđene su 74 osobe no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć.

Sukobi su trajali satima nakon čega se oglasila španjolska vlada priopćenjem u kojem je navela kako je njen „cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji, te da će to ako treba postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Premijer Pedro Sánchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad A Coruñu gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.

Potpredsjednik katalonske vlade Pere Aragonés pozvao je preko Twittera prosvjednike na smirivanje. „Nemojmo im dati ono što traže. Nemojmo im pokloniti članak 155. Udaljimo se od nasilnih i neopravdanih akcija“, poručio je.

Prosvjed na aerodromu u Barceloni Sukob s policijom Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Španjolska vlada je u listopadu 2017., kao odgovor na referendum o nezavisnosti kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za člankom 155. ustava kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom gdje je raspisala izbore.

Ovo je drugi dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.

Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak. Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu. 

Junqueras kaže da će presude samo ojačati pokret za nezavisnost Katalonije

Bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, osuđen u ponedjeljak na 13 godina zatvora, rekao je u razgovoru za agenciju Reuters kako će zatvaranje zagovornika nezavisnosti samo ojačati pokret za odcjepljenje Katalonije od Španjolske.

Suci Vrhovnog suda u Madridu osudili su 50-godišnjeg Junquerasa zbog poticanje stanovništva na ustanak te korištenje javnog novca za referendum 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud. Čelnik Katalonske republikanske ljevice (ERC) sudjelovao je prije dvije godine u posljedičnom proglašenju samostalne republike Katalonije koja međutim nije zaživjela.

Prosvjedi u Kataloniji katalonija 'gori' Prosvjedi ne jenjavaju: Bačena dimna bomba, otkazano je 67 letova

„Samo demokracija i politika mogu riješiti ovaj sukob. Njegovo nerješavanje demokratskim putem sve će ga više i više produbljivati. Mi nećemo prestati misliti ono što mislimo...Presuda ovog tipa samo će učvrstiti naša uvjerenja“, rekao je Junqueras u e-mailu poslanom preko svojih suradnika Reutersu.

On je u ponedjeljak dobio najvišu zatvorsku kaznu dok je preostalih osmero dužnosnika osuđeno na zatvorske kazne u trajanju od 9 do 12 godina, uz isto toliko razdoblje zabrane obnašanja javnih funkcija. Još troje dužnosnika osuđeno je na novčane kazne i zabranu obnašanja javnih funkcija.

„Izvršena je osveta, a ne pravda, pa zbog toga odgovaram na ova pitanja iz zatvora. No pokret za nezavisnost je snažan i konsolidiran. Uvjeren sam da ga ova presuda neće oslabiti nego upravo suprotno, ojačati“, izjavio je. Za sve osuđene odbačena je optužba za pobunu, najteža točka optužnice koja implicira korištenje nasilja. Na njoj je inzistiralo državno odvjetništvo, zbog čega mu je prijetila kazna od 25 godina zatvora, što je izazvalo ogorčenje u Kataloniji.

Osuđeno devetero katalonskih dužnosnika zatvorske kazne Osuđeno devetero katalonskih dužnosnika

No Junqueras najavljuje žalbu pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

„Nikada, nikada, nikada pokret za nezavisnost nije djelovao nasilno. Nikada. Ni kada nas je bilo malo koji smo izlazili na ulice niti sada kada nas je više od 2 milijuna“, rekao je.

Pokret za nezavisnost je proteklih godina na ulice uspijevao izvući stotine tisuća osoba u nenasilnim okupljanjima u autonomnoj pokrajini Kataloniji sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

Nacionalni dan NACIONALNI DAN Oko 10.000 zagovornika cjelovite Španjolske promarširalo Barcelonom

SAD traži od katalonskih prosvjednika "umjerenost"

Sjedinjene Države zatražile su u utorak od katalonskih prosvjednika „umjerenost“ u reakciji na sudsku presudu političarima koji su 2017. organizirali referendum o nezavisnosti podsjetivši kako predsjednik Donald Trump želi „snažnu i jedinstvenu Španjolsku“.

„Kako je predsjednik jasno dao do znanja, SAD podržava snažnu i jedinstvenu Španjolsku. To je unutarnja stvar Španjolske koja nastavlja biti važan saveznik u NATO-u te važan partner SAD-a“, izvijestila je španjolska novinska agencija EFE navodeći neimenovanu glasnogovornicu američke vlade.

„Pozivamo na umjerenost one uključene u prosvjede te sve pozivamo na djelovanje u skladu sa španjolskim zakonom“, dodala je glasnogovornica.

Gorenje gastro radionica
Gorenje gastro radionica
U suradnji s Večernjim listom i Gorenjem još je jednom otvorena Kuhaona
  • Avatar HajdukLika
    HajdukLika:

    Kao Hrvat načelno sam za Katalonce. I mi znamo što je značilo živjeti u državi koju ne doživljavaš kao svoju. No, međutim mi smo tada na izborima bili složni i gotovo 90% nas je glasovalo za neovisnost. Katalonaca je jedva ... prikaži još! 50-ak posto za neovisnu državu. Jednostavno nemaju većinu i s time nemaju demokratski legitimitet. Da je u Hrvatskoj bilo toliko blagostanje i toliko ogromni stupanj autonomije kao u Kataloniji, vjerojatno bi i kod nas jedva 50% bilo za neovisnost.

  • crocro:

    Administrator, ja se ne bih baš složio. Nekada je kugla zemaljska bila jedno kopno i voda. Onda se evolucijom kopno rastezalo, skupljalo pa opet rastezalo i nastali su kontinenti. I da skratim. Nastale su države, savezi država, nestajali savezi država, ... prikaži još! nestajale države, nastajale nove države. Da ne ističemo granice država koje su se oduvijek mijenjale i i danas se mijenjaju. Stvaraju se opet novi savezi, geopolitičke karte su u stalnim promjenama. I sve se to događa točno u određenim trenucima kada se poklope svi parametri za promjene. Zar mislite da će jedno stanje na terenu ostati zauvijek isto. Promjene su stalne u svim aspektima postojanja čovječanstva i svemnira. Tako da mi sada niti ne možemo naslutiti kako će svijet izgledati za 100 godina, koliko će u tom vremenu nastati novih država i koliko će biti novih saveza ili raskinutih saveza država. Kako će za 200 godina izgledati zemljopisna karta Hrvatske, Europe i svijeta. Očito da su se u toj tranziciji čovječanstva kroz prostor i vrijeme poklopili ili započeli poklapati parametri za samostalnost Katalonije. I točno je što navodite da se u još mnogim državama spremaju promjene. i tako će svijet biti u neprekidnim promjenama. A repreesijom se ništa ne može zaustaviti, kao što ne možete zaustaviti thsunami.

  • dopizdilomi:

    Ne razumijem u čemu je poblem. Ameri bi rekli demokracija i izbori pa što narod odluči.