U Europskoj uniji sve su malobrojnija kućanstva s djecom, dok s druge strane u posljednjem desetljeću rapidno raste broj samačkih kućanstava te ih je lani bilo više od 76 milijuna (37,5%). Od ukupno 203 milijuna kućanstava u EU, u manje od četvrtine živjela su djeca do 17 godina, pokazuju podaci Eurostata. Zbog starenja stanovništva, sve manjeg broja djece te nedostatka njegovatelja i medicinskih sestara, zemlje istočne i južne Europe, a među njima i Hrvatska, bit će posebno pogođene rastućom potrebom za dugotrajnom skrbi za starije, upozorava dokument Vijeća Europe iz 2024. Obitelji s djecom sve su malobrojnije pa stariji više neće moći računati na neformalnu skrb članova uže ili šire obitelji. A u Hrvatskoj stariji u prosjeku nemaju dobre mirovine ili prihode od kojih bi mogli plaćati adekvatnu skrb ili smještaj u domovima.
U samo 47,4 milijuna kućanstava s djecom u Uniji, polovina kućanstava imala je jedno dijete, dok je 37,6% imalo dvoje djece, a njih 12,2% imalo je troje ili više djece. Među 23,4% kućanstava s djecom većinu su činili parovi s djecom (14,7% svih kućanstava), dok su Švedska, Nizozemska i Irska imale najveće udjele kućanstava s dvoje ili više djece. Lani smo imali i 5,6% ostalih tipova kućanstava s djecom (dvije ili više odraslih osoba koje nisu par) te samce s djecom (3%).
U preostalih 76,6% kućanstava bez djece, u njih 37,5% živjeli su samci, u 24,1% parovi, a zatim slijede ostala kućanstva bez djece. Između 2016. i 2025. godine broj samačkih kućanstava porastao je za gotovo petinu, sa 63,9 milijuna na 76,1 milijun, a broj kućanstava u kojima žive parovi bez djece povećao se s 47,3 milijuna na 48,9 milijuna.
Nasuprot tome, pao je broj kućanstava u kojima žive parovi s djecom, s 31,9 milijuna na 29,9 milijuna, kao i ostalih vrsta kućanstava s djecom. Najveći udio kućanstava s djecom zabilježen je u Slovačkoj (35,4%), Irskoj (30,8%) i Cipru (28,2%). S druge strane, manje od petine kućanstava s djecom imaju Finska (18,2%), Litva (18,4%) i Njemačka (19,9%).
U Hrvatskoj udio kućanstava s djecom do 17 godina iznosi 26,4%, među kojima 12,6% kućanstava ima jedno dijete, 10,2% dvoje djece, a 3,6% troje i više djece. U našoj zemlji živi više od 900 tisuća osoba starijih od 65 godina, koje danas čine gotovo četvrtinu stanovništva, dok je udio djece mlađe od 14 godina pao ispod 14 posto. Prema popisu stanovništva iz 2021., imali smo gotovo 400 tisuća samačkih kućanstava (28%), dok je u Gradu Zagrebu gotovo svako treće kućanstvo bilo samačko.
U Uniji među kućanstvima s djecom Švedska ima najveći udio onih s dvoje ili više djece, a slijede Nizozemska i Irska. S druge strane najviše kućanstava s jednim djetetom imaju Portugal, Bugarska i Malta. Premda je u EU među kućanstvima s djecom najmanje onih s troje ili više djece, neke zemlje ipak imaju znatan udio takvih kućanstava, poput Irske (19,2%), Švedske (18,1%) te Rumunjske (15,6%).
U svim dobnim skupinama u manje od deset godina bilježi se rast udjela muškaraca i žena koji žive sami. U 2025. broj samaca u dobi od 18 do 64 godine porastao je za 14,6%, dok je za osobe starije od 64 godine porast iznosio 22,1%. Iako se to nekima možda ne bi činilo očekivanim, zaposlenost je veća u kućanstvima s djecom nego u onima bez djece. Tako su prošle godine sve odrasle osobe bile zaposlene u 61,3 posto kućanstava s uzdržavanom djecom, dok je taj udio među kućanstvima bez djece iznosio 56,5 posto.
Otvori KEKS Pay
