Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da ne zna koliko je "prostora ostalo za diplomaciju" nakon što su Sjedinjene Države napale iranska nuklearna postrojenja. „Prešli su vrlo veliku crvenu liniju napadom na nuklearna postrojenja... Moramo odgovoriti na temelju našeg legitimnog prava na samoobranu“, rekao je Araghchi.
No, kakve su mogućnosti iranskog odgovora u trenucima kada se čini da im je sve manje saveznika ostalo, nakon što je Izrael znatno oslabio Hamas i Hezbollah, Sirija promijenila režim, dok su odgovori njihovih drugih država saveznika, do sada tek ostali na riječima, bez konkretne pomoći.
„Mnoge iranske opcije odmazde strateški su ekvivalent samoubilačkom bombaškom napadu“, rekao je u nizu objava Karim Sadjadpour, viši suradnik u Carnegie Endowment for International Peace na mreži X. „Mogu napasti američka veleposlanstva i baze, napasti naftna postrojenja u Perzijskom zaljevu, minirati Hormuški tjesnac ili zasuti Izrael raketama - ali režim možda neće preživjeti povratni udarac.“
Energetska tržišta spremna su pretrpjeti veliki potres dok investitori promišljaju posljedice američkog bombardiranja Irana, vodećeg izvoznika nafte, piše Fortune. Cijene sirove nafte već su naglo porasle neposredno nakon izraelskih zračnih napada i mogle bi porasti još više, ovisno o tome kako Iran odgovori.
U bilješci od prošlog tjedna, George Saravelos, voditelj istraživanja deviznog tržišta u Deutsche Banku , procijenio je da bi najgori scenarij potpunog poremećaja opskrbe iranskom naftom i zatvaranja Hormuškog tjesnaca mogao dovesti cijene nafte iznad 120 dolara po barelu. To je zato što je Hormuški tjesnac kritična točka u globalnoj trgovini energijom, budući da kroz uski plovni put prolazi ekvivalent 21% globalne potrošnje naftnih tekućina, ili oko 21 milijun barela dnevno.
Iranska sposobnost korištenja posrednika i saveznika u regiji za odmazdu u njegovo ime također je ozbiljno oslabljena jer su raniji izraelski napadi osakatili Siriju, Hezbollah i Hamas. U međuvremenu, Sadjadpour je istaknuo da je Iranska revolucionarna garda značajna snaga od 190.000 vojnika, ali i ograničena djelovanjem na Iran. Drugi analitičari također su upozorili na mogućnost da Iran uzvrati uzimanjem Amerikanaca za taoce ili pokretanjem kibernetičkih napada.
No umirovljeni general Wesley Clark, koji je prethodno služio kao vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi, rekao je za CNN da ne misli da će Iran pribjeći maksimalnom odgovoru poput blokiranja Hormuškog tjesnaca. Umjesto toga, mogla bi lansirati neke rakete na američke baze u regiji ili usmjeriti proteheranske milicije u Iraku da napadnu američke snage. „Ne vidim neki veći odgovor“, predvidio je. „Ovaj iranski režim kalkulira. Vrlo je oprezan u razumijevanju kamo želi ići.“
U regiji se nalazi oko 50.000 američkih vojnika, uglavnom raspoređenih po Kuvajtu, Kataru, Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Iraku i Saudijskoj Arabiji. Zasad nije jasno hoće li se američki napadi na Iran pokazati odlučujućima. Sadjadpour je napomenuo da vrhovni vođa Ali Hamnei smatra da popuštanje pritisku projicira slabost i poziva na još veći pritisak. Ali je također rekao da Hamenei nije "nepromišljeni kockar", stvarajući napetost između njegovih instinkta za preživljavanje i prkosnih instinkta.
„Ovo je neviđen trenutak u iranskoj povijesti“, dodao je Sadjadpour. „Moglo bi učvrstiti režim - ili ubrzati njegov pad. Moglo bi spriječiti nuklearni Iran - ili ubrzati njegov razvoj. Vojni napadi/poniženja su i ojačali diktature (Iran 1980.) i oslabili ih (Argentina, Milošević).“
S druge strane, pobunjenici Huti u Jemenu, saveznici Irana, rekli su prije subote da bi svaki američki napad na Iran izazvao napade na američke brodove u regiji. A nakon napada to su i potvrdili. Mohamed al-Farah, član političkog ureda jemenske grupe, kaže da je jasno da američki predsjednik Donald Trump želi okončanje rata. Međutim, “uništavanje nuklearnog postrojenja … nije kraj rata, već početak”, rekao je al-Farah.
Huti su, akon američkih napada na Jemen, sa SAD-om sklopili dogovor kojim su prestali napadati brodove u Crvenom moru, te svoje napade dronovima i projektilima ograničili isključivo na Izrael. Sada bi taj dogovor mogao postati prošlost te se tankeri i strani brodovi opet naći na udaru projektila Hutija.
CNN daje nekoliko opcija razvoja daljnje situacije.
Diplomacija : Prvo je da bi se Iran mogao vratiti za pregovarački stol.
„To je ogroman poticaj za okončanje rata i spašavanje režima“, rekao je za CNN Amos Yadlin, bivši šef izraelske vojne obavještajne službe. Iran bi mogao „izjaviti da dolaze pregovarati i tražiti prekid rata. Pregovarati na temelju nultog obogaćivanja (uranija)“, rekao je Yadlin. Yadlin je rekao da bi Iran mogao napustiti i Ugovor Ujedinjenih naroda o neširenju nuklearnog oružja (NPT), prema kojem se obvezao da neće razvijati bombu. Međutim, iranske "sposobnosti (za izgradnju bombe) ne postoje u sljedećoj godini ili dvije", dodao je. Ali bi li iranski konzervativni tvrdolinijaši tolerirali isključivo diplomatski odgovor na napad američkih snaga na iransko tlo?
Protuudar : Druga mogućnost je da Iran uzvrati, što bi potencijalno moglo uvući SAD i širi Bliski istok u kompliciran i dugotrajan sukob.
Iran je "nekoliko puta" rekao da ako se SAD "pridruži ovom ratu i napadnu njihova nuklearna postrojenja, uzvratit će američkim snagama u regiji, protiv američkih interesa, a takvih je mnogo", rekao je CNN-ov politički i globalni analitičar Barak Ravid.
Iran bi se također mogao odlučiti zatvoriti Hormuški tjesnac, ključnu rutu za prijevoz nafte, što bi mu dalo moć utjecaja na "cijeli komercijalni brodar u Zaljevu", rekao je Ravid. „To će uzrokovati porast cijena energije. To će utjecati na cijelo svjetsko gospodarstvo“, dodao je. Istaknuti savjetnik iranskog vrhovnog vođe već je pozvao na raketne napade i zatvaranje Hormuškog tjesnaca.
„Nakon američkog napada na nuklearnu instalaciju Fordow, sada je naš red“, upozorio je Hossein Shariatmadari, glavni urednik tvrdokornih novina Kayhan, poznati konzervativni glas koji se prethodno predstavio kao Hamneijev „predstavnik“. Geografska moć nad globalnim brodarstvom daje Iranu "sposobnost da izazove šok na tržištima nafte, povisi cijene nafte, potakne inflaciju i sruši Trumpovu ekonomsku agendu", rekao je za CNN stručnjak za Bliski istok Mohammad Ali Shabani.
Nema lake opcije: Hamnei „mora donijeti odluku“ i vjerojatno će odgovoriti, rekao je analitičar CNN-a Aaron David Miller, dodajući da je „gotovo nemoguće“ zamisliti „da ovaj 86-godišnji vođa, čiji je cilj u biti očuvanje revolucije i njezino prenošenje na jednog od svojih nasljednika, jednostavno ne može ništa učiniti“.
„Možda će morati prilagoditi svoj odgovor, ali sumnjam da s ovim nismo završili.“ Uglavnom, američko vojno osoblje, tvrtke i građani u regiji sada su potencijalne mete. SAD su dale do znanja da je njihova vojna akcija za sada završena i da nemaju interesa rušiti vladu u Teheranu. No, i da će žestoko odgovoriti na odmazdu Irana, ako je bude. To bi moglo potaknuti Iran da ograniči svoj odgovor, možda napadajući američke ciljeve na načine koji ne dovode do velikih žrtava ili koristeći posrednike u regiji da učine isto. Iran je odlučio slijediti takav put nakon što je Trump naredio atentat na vođu Iranske revolucionarne garde Qasema Soleimanija 2020. Odgovori Irana bili su jednokratni i ograničeni te tada nije došlo do daljnje eskalacije sukoba.
Poslije napada svi zadovoljni. Iranci tvrde da su evakuirali uredjaje prije napada, Nertyanahu se vec obratio narodu pobjedom, a i Trump, koji ako ostane na ovom mozda i ne izgubi vise od polovice MAGA. Ovo je ozbiljno smanjilo podrsku kojuju je imao. Ako se Iranci suzdrze od napada na americke baze (tu moze Izrael uskociti s nekakvim false flagom), mozda postoji sansa za smirivanje situacije.