Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 186
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŠOK ZA ŠOKOM

Kako je Trump uzdrmao Bruxelles: Ovo je bila godina velikih promjena u odnosima s Washingtonom

FILE PHOTO: U.S. President Trump meets with Ukrainian President Zelenskiy and European leaders, in Washington, D.C.
Foto: Ukrainian Presidential Press Ser
1/5
29.12.2025.
u 15:17

Da američki predsjednik duboko prezire Europsku uniju, jasno je rekao prošlog ljeta na summitu NATO-a u Haagu

Donald Trump nije ni godinu dana na dužnosti predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, a Bruxellesu se to čini kao vječnost. Iz Washingtona su svakoga tjedna stizale nove provokacije, optužbe, a zatim iznenadne promjene smjera. Šok za šokom – a onaj od 4. prosinca bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Bruxellesa njemačkog javnog servisa ARD Helga Schmidt.

Riječ je o novoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji SAD-a – doktrini prema kojoj Kina više nije sustavni, nego samo gospodarski rival SAD-a. Rusija se prihvaća kao velika sila s obećavajućim tržištem, osobito u području sirovina. A ako dođe do sukoba s predsjednikom Vladimirom Putinom, Trump nudi sebe kao posrednika. Ta nova doktrina SAD-a predstavlja konačni raskid s Europljanima. Zemlja koja je nekoć bila zaštitnik kontinenta sada postaje njegov neprijatelj, ocjenjuje njemačka novinarka, prenosi Deutsche Welle.

Odlomci Strategije posvećeni Europskoj uniji zvuče joj poput optužnice. U njima se ocrtava slika potpuno urušene Unije, na rubu civilizacijskog sloma, razjedinjene masovnim migracijama i niskim natalitetom. Govori se o potiskivanju oporbe i cenzuri – pritom se misli na desničarske i krajnje desničarske stranke u EU koje po mišljenju Washingtona treba ojačati.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen reagirala je deset dana nakon što je američka strategija dospjela u javnost. „Nitko od nas ne treba biti šokiran riječima koje drugi izgovaraju o nama“, poručila je, analizirajući odlomak po odlomak i odbacujući tvrdnje iz Washingtona. Europska unija zadržava slobodu da sama donosi svoje zakone – čime ističe odbijanje američkog pritiska da se tehnološkim divovima iz SAD-a omogući nesmetano djelovanje bez ograničenja u Europi, poručila je von der Leyen. U Europi, nastavila je predsjednica Komisije, svatko može birati „koga hoće“, bez vanjskog pritiska ili manipulacije. Von der Leyen jasno je dala do znanja što je, po njezinu mišljenju, u igri: „Sloboda da živimo kako mi želimo.“

Novi partneri

„Mreža krajnje desnih i konzervativnih stranaka u Europi s pokretom MAGA učvrstila se u posljednje četiri godine“, prenosi ARD-ov studio iz Bruxellesa objašnjenje njemačko-američke politologinje Katrin Kliwer Ashbrook. Ona podsjeća da se potpredsjednik SAD-a J. D. Vance na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji nije sastao s njemačkim kancelarom, nego s Alice Weidel, predsjednicom Alternative za Njemačku (AfD). Također, novac Zaklade Heritage odlazi britanskom desničarskom političaru Nigelu Farageu.

„To sada moramo očekivati u kontekstu Nacionalne sigurnosne strategije za Europu“, zaključuje Kliwer Ashbrook. Desničarske stranke u Europi dobivaju potporu – u Mađarskoj, gdje su već na vlasti, i u zemljama poput Njemačke, gdje su u oporbi.

Uz izravnu potporu strankama ide i umrežavanje preko medija, pa i u Njemačkoj. Uoči izbora za Bundestag Elon Musk je hvalio AfD, i to ne samo na svojoj platformi X, nego je i dnevni list Die Welt, koji pripada grupi Springer, kao gostujući tekst objavio Muskov poziv da se glasa za AfD. Čelnik Springera Mathias Döpfner osobno se uključio nakon objave Trumpove nove sigurnosne strategije: „Europa treba slušati Trumpa“, napisao je u uvodniku Welta.

EU – projekt protiv SAD-a?

Da američki predsjednik duboko prezire Europsku uniju, jasno je rekao prošlog ljeta na summitu NATO-a u Haagu. Na konferenciji za novinare Trump je izjavio: „EU je osnovana kako bi uništila trgovinu SAD-a.“ Trump europski trgovinski suficit doživljava kao osobnu uvredu: „Oni neće naše automobile!“ Odgovor su drastične carine, a cilj je oslabiti EU. Uz to, Trump stalno unosi nesigurnost oko vojne lojalnosti unutar NATO-a, ocjenjuje dopisnica njemačkog ARD-a iz Bruxellesa.

Ta nesigurnost ostaje, ali ju ublažava novi Zakon o vojnom proračunu, koji je Kongres donio 17. prosinca. Kako pišu analitičari washingtonskog think tanka Atlantsko vijeće, taj je zakon u oštrom kontrastu s novom američkom Nacionalnom sigurnosnom strategijom jer „koči napore u Washingtonu da se vojni resursi preusmjere iz Europe“.

Zakonom se zabranjuje korištenje sredstava za smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi ispod 76.000 vojnika dulje od 45 dana, kao i povlačenje glavne vojne opreme ili odricanje od uloge SAD-a kao Vrhovnog zapovjednika za Europu (SACEUR) – osim ako Pentagon ne dostavi detaljno izvješće Kongresu kojim potvrđuje da su odluke donesene u konzultaciji sa saveznicima i da su u skladu sa sigurnosnim interesima SAD-a. Pentagon je priopćio da je u posljednje vrijeme u Europi bilo raspoređeno oko 100.000 američkih vojnika, od čega je više od 65.000 stalno angažirano, dok je ostatak upućivan na rotacijskoj osnovi.

Rusija protivnik – drastična promjena financiranja Ukrajine

Za razliku od nove doktrine, koja nastoji obnoviti „stratešku stabilnost“ s Rusijom, ovaj zakon o vojnom proračunu „Moskvu jasno definira kao protivnika“, navode stručnjaci Atlantskog vijeća. Za obranu baltičkih država – Estonije, Latvije i Litve – predviđeno je 175 milijuna dolara. Kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini, sredstva za financiranje kupnje američkog oružja drastično su smanjena s gotovo 14 milijardi dolara, koliko je Kongres odobrio 2024. godine, na sadašnjih (samo) 400 milijuna dolara. Administracija predsjednika Trumpa preusmjerila se: američko oružje za Ukrajinu plaćat će europske zemlje.

Kongres je i tu ugradio kontrolne mehanizme kako bi spriječio Trumpovu administraciju da potkopa preostalu potporu Ukrajini, primjerice da ne prekine obavještajnu potporu Kijevu te da se oružje namijenjeno Ukrajini ne bi preusmjerilo u američke zalihe – kao što je Pentagon učinio u lipnju.

Trump podsjeća da je on vrhovni zapovjednik

Predsjednik Donald Trump izrazio je potporu osnovnim ciljevima zakona na čak 3000 stranica, kojim se odobravaju vojni izdaci u rekordnom iznosu od 901 milijarde dolara. To je osam milijardi više nego što je Trump tražio. Potpisao ga je bez prisutnosti novinara. Međutim, u pisanoj izjavi na internetskim stranicama Bijele kuće stoji da više odredbi Zakona izaziva ustavne dvojbe. Konkretno navodeći koje su to odredbe, on, primjerice, kaže da one „zahtijevaju da Kongres bude obaviješten prije nego što predsjednik naloži određene vojne ili diplomatske akcije, uključujući povlačenje postrojbi ispod minimalnog broja u pojedinim područjima“. Trump navodi da takva prethodna obavješćivanja treba očekivati samo „ako je to izvedivo“, ističući svoju ulogu vrhovnog zapovjednika SAD-a.

Pogledajte što je Zelenski napravio u trenutku kada je Trump izgovorio ovu šokantnu rečenicu
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata