Njemački Bundestag upravo je usvojio novi zakon o azilu kojim se pooštravaju migracijska pravila, ali i skraćuje rok za pristup tržištu rada tražiteljima azila. Za zakon su glasali zastupnici vladajuće crno-crvene koalicije CDU/CSU i SPD, dok su protiv bili AfD, Zeleni i Ljevica.
Riječ je o provedbi reforme azilnog sustava koja je već usvojena na razini Europske unije 2024. godine. Ključne promjene uključuju obvezne provjere identiteta pri ulasku u EU te ubrzane postupke azila na vanjskim granicama za podnositelje zahtjeva iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila. U slučaju odbijanja zahtjeva, omogućena je izravna deportacija s graničnih lokacija. Zakon bi mogao imati posljedice i za Hrvatsku kao zemlju na vanjskoj granici EU. Države članice mogu uspostaviti centre za takozvane sekundarne migracije, u kojima bi bile smještene osobe za koje je, prema Dublinskim pravilima, odgovorna druga članica Unije.
Jedna od najznačajnijih novosti odnosi se na tržište rada: tražitelji azila koji borave u prihvatnim centrima ubuduće će moći raditi već nakon tri mjeseca, umjesto dosadašnjih šest.
Oporba je zakon oštro kritizirala. Zastupnik AfD-a Maximilian Krah poručio je da je riječ o „prijevari“. Lukas Benner iz Zelenih ocijenio je reformu „najznačajnijim pooštravanjem zakona o azilu od 1993.“ te upozorio na moguće ustavne probleme, posebno kada je riječ o ograničenju kretanja tražitelja azila. Clara Bünger iz Ljevice ustvrdila je da će reforma donijeti „više kaosa, patnje i bezakonja“, dok je savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) zakon nazvao važnim korakom prema funkcionalnijoj europskoj migracijskoj politici.
Broj prvih zahtjeva za azil u Njemačkoj u padu je od jeseni 2023. Godine 2024. podneseno je gotovo 230.000 zahtjeva, no prošle godine taj se broj smanjio na oko 113.000. Stručnjaci pad pripisuju strožim kontrolama na unutarnjim granicama, ali i političkim promjenama u Siriji krajem 2024. godine.
Otvori KEKS Pay
Hratska od doba osmanliskih osvajanja predgrađe krščanstva. Tako i dan danas.