Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska svijetu

Kad kažemo 'penkala', mislimo na kemijsku olovku, no Penkala je zapravo patentirao – tehničku

Zanimale su ga i gramofonske ploče pa je smanjio njihovu lomljivost i povećao kvalitetu zvuka pri snimanju i reprodukciji, kaže Anita Ruso, kustosica izložbe 'Hrvatska svijetu'
16. ožujka 2021. u 19:27 5 komentara 1793 prikaza
Otvorena izložba "Hrvatska svijetu"
Foto: Matija Habljak/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/14

Odgovor na pitanje “tko je izumio penkalu” podrazumijeva se poput onoga na pitanje “koja rijeka teče ispod Savskog mosta”. Ipak, neće svatko znati tko je zaslužan za to što danas svakodnevno koristimo deterdžent za pranje rublja, tko je izumio termosicu i rotacijsku četkicu za pranje zubi kao ni tko je konstruirao i izradio prvi hrvatski zrakoplov. No odgovor na sva ta pitanja isti je i glasi – Eduard Slavoljub Penkala.

Izložba Hrvatska svijetu KAKO SU HRVATI MIJENJALI SVIJET Pogledajte kako izgleda Večernjakova izložba 'Hrvatska svijetu'

Opus tog inženjera i izumitelja poljsko-slovačkog podrijetla, koji je za život i rad početkom 20. stoljeća odabrao Zagreb, obuhvaća, naime, gotovo 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike i zrakoplovstva. Ove se godine u travnju obilježava 150. obljetnica njegova rođenja, a o Penkalinu bi se zanimljivom i plodonosnom životu mogle ispisati stranice i stranice teksta iako je umro prerano, već u 51. godini života. Ipak, nakon smrti nepravedno ga je snašla sudbina mnogih velikana koji su unatoč svom doprinosu pali u zaborav. Iako su s vremenom lik i djelo Eduarda Slavoljuba Penkale djelomično revitalizirani, o brojnim se njegovim uspjesima još uvijek premalo zna, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

“Listajući naše predratne leksikone i poslijeratne građanske enciklopedije otkrivamo da gotovo šezdesetak godina nije ni u jednu leksikografsku ediciju unijeto ime inženjera Slavoljuba Penkale s podacima o njegovu radu i mnogobrojnim izumima čija su ostvarenja i danas vlasništvo čovječanstva. Tek je 1980. godine u III. izdanju Opće enciklopedije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda izašlo šest redaka Penkaline biografije s njegovom slikom”, piše profesor Boris Puhlovski u svojoj knjizi “Penkala leti” iz 1987. godine. Taj inženjer strojarstva i zrakoplovne tehnike bio je autor prve monografije o Eduardu Slavoljubu Penkali te se na samom početku knjige osvrnuo na propuste dotadašnjih enciklopedija i leksikona: “Da su otisnuti iscrpni podaci u našim prvim leksikonima i enciklopedijama, Europa i Amerika bile bi upoznate s djelovanjem toga našeg svestranog stručnjaka koji je po svojim izumima bio značajniji, svestraniji i ingeniozniji od mnogih svojih suvremenika u svijetu”.

Otvorena izložba "Hrvatska svijetu" | Autor : Matija Habljak/Pixsell Foto: Matija Habljak/Pixsell

Da je Eduard Slavoljub Penkala jedan od hrvatskih velikana koji su uistinu mijenjali svijet, smatraju i autori velike Večernjakove izložbe “Hrvatska svijetu” koja je do 15. svibnja otvorena u Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu, a predstavlja istaknute hrvatske znanstvenike, izumitelje, književnike, umjetnike i istraživače koji su svojim djelovanjem zadužili cijeli svijet. Na popisu od 38 predstavljenih imena našlo se, naravno, i Penkalino. – Penkala je jedan od velikana predstavljenih na izložbi “Hrvatska svijetu” koji su rođeni u inozemstvu, ali su za život odabrali Hrvatsku. Premda podrijetlom iz Slovačke, Penkala se u Zagrebu potpuno naturalizirao i smatrao se Hrvatom pa se počeo potpisivati kao Slavoljub. Iako su njegovu pisaljku s vremenom istisnule razne moderne kemijske olovke, ipak se i danas, kad želimo rukopisu dati osoban i svečan oblik, služimo najpismenijom spravicom na svijetu – penkalom ili Penkalinim nalivperom, koji su u svijet prodrli upravo iz Zagreba – govori nam o važnosti tog velikog izumitelja Anita Ruso, kustosica izložbe “Hrvatska svijetu”.

Video: Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Uistinu, Eduard Slavoljub Penkala rođen je 20. travnja 1871. godine u slovačkom gradiću Liptovský Mikuláš. Otac mu je po nacionalnosti bio Poljak, a majka Nizozemka pa s Hrvatskom nije imao nikakve veze. No životni put odvest će ga u Zagreb odakle će mijenjati svijet, iako je već kao dječačić pokazivao da će ga jednog dana pamtiti po izumima. “Dok ostali dječaci trče za loptom, on u svojoj maloj, improviziranoj ‘radionici’ mašta o izumima koje će u zrelim godinama provesti u djelo. Iz dana u dan u svoje je crtanke crtao raznovrsne mehanizme. U kući nije bilo sata koji on nije rastavio da bi vidio kako rade mali zupčanici. Kad bi ga zaprepaštena majka zatekla kako rastavlja satne mehanizme i ispsovala ga, on bi smireno i sabrano opet sastavio sat koji bi i dalje točno radio”, piše u svojoj knjizi Puhlovski.

Penkala je osnovnu školu završio u rodnom mjestu, a gimnaziju u gradu Bielsko-Biała. Potom se 1892. preselio u Beč, gdje se odlučuje za studij medicine, no ubrzo shvaća da je to bila pogrešna odluka te se prebacuje na Kraljevsku visoku tehničku školu u Dresdenu gdje je diplomirao kemijsko inženjerstvo 1898. godine. Ondje je i doktorirao iz područja organske kemije. Neko je vrijeme radio u tvornici kemijskih proizvoda u Košicama, a 1900. godine konačno se skrasio u Zagrebu. A zašto baš ovdje? “Prema službenoj politici dvora, liječnici, tehnički inženjeri, obrtnici i stručni majstori slani su u pojedine veće gradove slavenskih zemalja. (...) Doseljavale su se cijele obitelji iz Njemačke, Austrije, Slovačke, Češke i Mađarske. U tim gradovima rađala se lokalna industrija pa su se mnogi doseljenici stručnjaci vrlo dobro snašli u novoj životnoj sredini”, objašnjeno je u monografiji u kojoj piše i kako su stranci često prihvaćali hrvatski način života te preuzimali jezik i običaje. Isto je bilo i s Penkalom koji je uz njemački, slovački, poljski, mađarski i francuski vrlo brzo naučio i hrvatski jezik, a čak je i svoje ime pohrvatio. Penkala je u Zagreb već stigao s obitelji, s obzirom na to da je ljubav svog života upoznao još na studiju u Dresdenu.

Otvorena izložba "Hrvatska svijetu"
1 / 30
Gordan Jandroković i Branko Bačić obišli izložbu Hrvatska svijetu

Pohađao je tada satove violine i tako upoznao pijanisticu, tada mladu studenticu muzičke akademije Emiliju Stoffregen, s kojom se oženio već 1899., godinu dana nakon diplome. Imali su četvero djece, a svi su rođeni u Zagrebu – prvo sin Eduard 1902., pa Ivan godinu dana kasnije, jedinu kći Theu dobili su 1904., a sina Krunoslava 1914. godine. U Zagrebu su živjeli na broju 15, a kasnije i na broju 17 tadašnjeg Trga Franje Josipa, današnjem Tomislavcu. Na toj se kući i danas nalazi spomen-ploča koju je postavio Zagrebački zrakoplovni savez u povodu 130. obljetnice Penkalina rođenja. Ostaje još odgovoriti na pitanje kakve je veze Penkala imao sa zrakoplovstvom. Zagreb u koji se Penkala doselio imao je oko 33.000 stanovnika, a gotovo trećina njih bavila se industrijom, obrtom ili građevinom. Iako je Penkala bio u službi, u Zagrebu se sve više počeo baviti tehnikom, otvorio je svoju malu kućnu radionicu te je do kraja života prijavio osamdesetak izuma. A sve je započelo s – termosicom. “Vizionarski duh inženjera

Penkale nije se zadovoljavao zadacima svakidašnje službe. Živo su ga zanimale tehničke novosti i problemi pa i sam nastoji pridonijeti njihovu usavršavanju i rješavanju. Već je 1903. godine patentirao izum termofora. Bila je to, zapravo, preteča današnje termos-boce”, piše Puhlovski te dodaje kako se Penkala vrlo brzo proslavio svojim glavnim izumom – penkalom. Ipak, i tu postoji mala zabuna. Iako se pojam “penkala” danas uglavnom odnosi na vrstu kemijskih olovaka, Slavoljub Penkala je 24. siječnja 1906. Mađarskom kraljevskom patentnom uredu u Budimpešti pod brojem 36946 prijavio prvu mehaničku olovku na svijetu, što bi danas odgovaralo tehničkoj olovci. Ona se, za razliku od drvene olovke s grafitnom jezgrom, nije morala oštriti jer je imala grafitni uložak, odnosno “minu”.

Gordan Jandroković i Branko Bačić obišli izložbu Hrvatska svijetu u Meštrovićevom paviljonu Jandroković i Bačić razgledali izložbu 'Hrvatska svijetu': 'Veoma je edukativna i inspirativna'

“Penkalini sinovi Eduard i Kruno sjećaju se pričanja svoje bake da je Slavoljub, još kao gimnazijalac, nožićem uzduž sjekao drvene olovke, vadio grafitnu minu, tzv. srce olovke, i nastojao je ugurati u usku cjevčicu s tankom oprugom kako bi mina prilikom pisanja sama, pod pritiskom, izlazila iz tankog držača”, jedna je od anegdota u monografiji o Penkali koji je tek u Zagrebu uspio realizirati svoju dugogodišnju ideju. Penkala je svoje olovke prvo izrađivao u kućnoj radionici, potom se preselio na adresu Praška 3, a onda je pokrenuo i pravi biznis čije nasljeđe i danas živi.

– Penkala je bio sjajan inovator i izumitelj, ali je bio jednako sjajan poduzetnik! U početku je olovke proizvodio samostalno u svojoj radionici, no izum je ubrzo postao iznimno popularan pa su i narudžbe zahtijevale serijsku proizvodnju. Uskoro je s braćom Moster osnovao poduzeće Penkala-Edmund Moster & Co. – govori kustosica izložbe “Hrvatska svijetu” Anita Ruso. Poduzeće je vrlo brzo počelo graditi tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, a usporedno je zajedničkim kapitalom otvorena i tvornica u Berlinu u kojoj je bilo zaposleno oko 800 ljudi.

Dan nakon potresa u Petrinji i okolnim selima | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 02.02.2021.Zagreb- Pripreme i raspakiravanje izlozaka za Vecernjakovu izlozbu "Hrvatska svijetu" u Domu likovnih umjetnika na Trgu zrtava fasizma.Kustosica Anita Ruso. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

– Tvornica je bila među najvećim proizvođačima pisaćeg pribora u svijetu, s izvozom u više od 70 zemalja. Poduzeće je od 1926. do 1937. poslovalo pod nazivom Penkala tvornica d. d., a u suradnji s Penkalinim sinom Krunoslavom Tvornica olovaka Zagreb (TOZ), osnovana 1937., započela je 2000. godine proizvodnju mehaničkih olovaka pod nazivom Penkala, a od 2001. poduzeće nosi naziv TOZ Penkala – ističe Ruso. O Penkalinim se olovkama pisalo u cijelom svijetu, a narudžbe su dolazile iz velikih europskih gradova. Ubrzo su se počele izrađivati i grafitne mine u boji, a Penkala je počeo i stilizirati svoje olovke. Za njega kažu da je bio i vrsni marketinški stručnjak te je imao pomno razrađen pristup reklamiranju proizvoda. Penkalina šogorica, akademska slikarica Jadviga Matavovska, prema njegovoj je ideji napravila zaštitni znak penkale, simpatičnog čovječuljka s golemim ušima i šiljastim nosom, koji je iza uha nosio penkalu. Od milja se zvao “Uška”, a kažu da je to zapravo karikatura samog Penkale. Što se pisaćeg pribora tiče, Penkala je izumio i prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom, odnosno sigurno nalivpero s uvlačenjem pera, ali i držač nalivpera i olovke. No bavio se i drugim područjima, pa je tako u svojoj tvornici 1908. godine počeo lijevati i gramofonske ploče. – Zanimale su ga i gramofonske ploče pa je smanjio njihovu lomljivost i povećao kvalitetu zvuka pri snimanju i reprodukciji. Štoviše, Penkala je sklopio ugovor s poduzećem Edison-Bell te je počeo proizvoditi gramofonske ploče i gramofone Edison Bell Penkala. Također, uspio je poboljšati mehaničku gramofonsku iglu i zvučnicu gramofona čime je utjecao na usavršavanje vojnih prislušnih radiostanica nazvanih Penkala – kaže Anita Ruso te dodaje da se na izložbi “Hrvatska svijetu” mogu vidjeti i manje poznate ploče i gramofon nastali u tvornici Edison Bell Penkala.

Osim tehničkim izumima, Penkala se bavio i inovacijama u području kemije, što mu je bila i struka, no po njima je puno manje poznat. U zagrebačkom laboratoriju Elevator je od 1907. razvijao i proizvodio različite kemijske preparate među kojima je najpoznatiji prašak Krepax protiv štetočina i insekata. Zanimljivo je istaknuti da je upravo Slavoljub Penkala osmislio i deterdžent za pranje rublja koji je zamijenio sapun i lužinu, a to je ujedno bio i prvi proizvod koji je s odjeće mogao ukloniti, primjerice, mrlje od vina. Osmislio je i plavilo umjesto do tada korištenog bjelila koje je bilo štetno za tkaninu.

Zagreb: Predsjednik Zoran Milanović obišao izložbu "Hrvatska svijetu" Večernjakova izložba Milanović na izložbi Hrvatska svijetu: Odlična je, sviđa mi se ideja i realizacija

“Zagrepčani su gotovo svakog dana u isto vrijeme viđali inženjera Penkalu, osrednjeg rasta, sa žirardi-šeširom, obvezatnim štapom, velikoga, gustog, crnog brka, kako iz svoje radionice u Praškoj ulici 3 brzim koracima hita na omiljeni gablec u Ilicu, u Lovački rog. Ondje bi pojeo pržena jetrica ili jaja na oko i popio kriglu piva. Na povratku bi skoknuo u kavanu Corso, gdje bi, pijući kapuciner i pušeći cigaretu za cigaretom, prelistao strane časopise, zanimajući se za nova tehnička dostignuća”, opis je to u monografiji o Penkali, gdje se potom navodi kako je upravo zbog svoje dnevne rutine Penkala došao na ideju o plavilu i deterdžentu. Svakodnevno je, naime, viđao stolnjake uprljane kavom i vinom i razmišljao je kako da riješi taj problem. Nažalost, za njegov deterdžent nije bilo komercijalnog interesa pa je služio samo za kućnu upotrebu, no zato se plavilo široko koristilo. Na popis Penkalinih izuma još se može dodati rotirajuća četkica za zube, radioaktivni lijek protiv reume, a Penkala se bavio i anodnim baterijama te je među njegovim skicama posmrtno pronađen i nacrt svjetiljke s dinamom, koju nikada nije patentirao.

Ono čime se strastveno bavio dugo vremena bila je, pak, avijacija te je Penkala ostao zapisan po tome što je 1910. konstruirao i izradio prvi hrvatski zrakoplov, čime je postao pionir motornoga zrakoplovstva u istočnoj Europi, iako je po tome puno manje poznat. Bile su to godine kada je avijacija bila izrazito popularna, posebice nakon prvog leta braće Wright 1903. godine. Penkala je mnogo vremena proveo proučavajući zakone aerodinamike, čitao je o prijašnjim letovima te je posebice često proučavao leptire. Onda je 1908. i 1909. patentnom uredu u Budimpešti prijavio Uređaj za uzgon i napredovanje u zraku i na vodi te Uređaj za podizanje u zrak i napredovanje. Nekim od tih principa i dandanas koriste se helikopteri i zračne lebdjelice, konstruirane tek pedesetak godina poslije. Iste je godine Penkala prijavio Noseća krila zrakoplova i Zrakoplov na principu zmaja te je počeo izrađivati svoj zrakoplov uz pomoć majstora Ivana Dirnbachera. Na Črnomercu je sagradio hangar u kojem se radilo na zrakoplovu koji je konačno bio dovršen 1910. godine.

Video: Milanović o izložbi Hrvatska svijetu

Iako ga je Penkala isprobao za nekoliko “skokova”, za prvi je let obučio svog mehaničara Dragutina Novaka koji se 25. lipnja 1910. u povijest upisao kao prvi hrvatski pilot, a taj se datum kada je Penkalin “leptir položio ispit” smatra rođendanom hrvatskog zrakoplovstva. “Brojni Zagrepčani, staro i mlado, sve se uputilo Ilicom do Selske ceste i njome do Penkalina uzletišta. (...) Gledaoci su rasprostrli pokrivače duž nasipa uz vježbalište i posjedali, očekujući trenutak kad će napokon vidjeti ‘kak zgledi avion v zraku’”, opisan je taj dan u monografiji o Penkali. Iako je taj uzlet ostao upisan u hrvatsku povijest, u pravi je hrvatski zrakoplov Penkala morao samostalno uložiti gotovo sva svoja sredstva budući da ulagače takav “futuristički projekt” nije zanimao. Uskoro je odustao od daljnjeg rada na zrakoplovu, potom je većinu njegovih istraživanja prekinuo početak Prvog svjetskog rata, a onda i iznenadna smrt. Neposredno nakon rata Penkala je, naime, obolio od malarije, a iako se uspješno oporavio, zdravlje mu je bilo narušeno. Nakon službenog putovanja 1922. kući se vratio s upalom pluća te naglo preminuo 5. veljače u 51. godini života. Svjedoci su godinama prepričavali kako se na njegovu ispraćaju okupilo neviđeno mnogo ljudi, cijeli se Zagreb želio oprostiti od svog omiljenog izumitelja, a u posmrtnom je govoru prof. dr. Izidor Kršnjavi rekao da je “tvorac penkale ostavio svoje ime za vječnost!”

sprovod za 30 ljudi
Svijet se danas oprašta od princa Philipa: Kraljica naredila da se braća Harry i William razdvoje
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!
  • Avatar TheJack
    TheJack:

    Srbin koji je sve svoje izume stvorio u SAD, te poljak poslan od strane beckog dvora da industrijalizira zaostali dio carstva (pocetak 20-og stoljeca) su hrvatski velikani. Jedan rodjenjem, a drugi sluzbom. Jos samo fali svicarski nobelovac Ruzicka.

  • glog:

    Hrvatski brendovi su; šahovnica Pavelić Jasenovac i Thompson....

  • goriodgorijeg:

    Kada čujem Penkala, za mene je to Naliv pero.