Stanje s klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem sve je alarmantnije, a znanstvena zajednica gotovo jednoglasno upozorava da se svijet ubrzano približava točkama preokreta koje bi mogle izazvati trajne i nepovratne posljedice. Globalna temperatura već je porasla za oko 1,2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Posljednjih devet godina bile su najtoplije otkako postoje mjerenja, a u 2023. i 2024. zabilježeni su temperaturni rekordi. Grenland i Antarktika gube ledeni pokrov rekordnim brzinama, što ubrzava porast razine mora. Približavamo se granici od 1,5 °C zagrijavanja, što je prag iza kojeg dolazi do katastrofalnih posljedica poput trajnog nestanka koraljnih grebena, suša, poplava, nestanka vrsta. Točke preokreta (npr. otapanje permafrosta, gubitak Amazonije, kolaps grenlandskog leda) mogle bi pokrenuti lančane reakcije iz kojih se teško vraćamo.
Štete od klimatskih katastrofa već se mjere u stotinama milijardi dolara godišnje, a više od 97 posto znanstvenika slaže se da su klimatske promjene posljedica ljudskih aktivnosti
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
