Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Građani jedva čekaju da odu u mirovinu: 'U Hrvatskoj se rad shvaća kao tlaka'

Građani jedva čekaju da odu u mirovinu, no kad to jednom učine, posebice muškarci, više se ne osjećaju korisnima, potrebnima i socijalno uključenima
07. studenoga 2019. u 18:37 13 komentara 4441 prikaza
Umirovljenici
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Brexit je otvorio mnoge rasprave u britanskom društvu pa i onu treba li starima, za koje se pokazalo da su većim dijelom utjecali na ishod referenduma, ograničiti pravo glasa. Deset godina ranije slična polemika vodila se i u Hrvatskoj, potaknuta izjavom jednog ekonomista da je utjecaj umirovljenika na ekonomiju ogroman “zbog čega bi bilo uputno” uskratiti pravo glasa starijima od 70 ili 80 godina.

Šime Smolić PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA Među starijima od 50 godina 15 posto podstanara

Srednja dob 44 godine

– Oni su velika glasačka mašinerija te će netko prije ili kasnije to morati učiniti – kazao je tada nezavisni ekonomist Ante Babić koji je zbog svoje nesmotrene izjave otrpio niz kritika. Poziciju starih u društvu ovih dana u prvi je plan gurnula polemika dviju utjecajnih javnih osoba i ljutih oponenata – glumice i aktivistice za prava žena Jelene Veljače i sociologa Slavena Letice, zbog koje je u jednom trenutku Letica zapitao: “Treba li, tko, kada, zašto i kako pobiti nas stare ljude?” Veljača je u jednom odgovoru spomenula Letičine godine, valjda kao argument da se sa 72 godine nema što izjašnjavati, zbog čega je “zaradila” prijavu Sindikata umirovljenika pravobraniteljici za ljudska prava za dobnu diskriminaciju.

Lora Vidović, pučka pravobraniteljica, kaže da im pristiže relativno malo pritužbi starijih osoba zbog dobne diskriminacije.

– Od ukupnog broja pritužbi na diskriminaciju 2018. samo šest posto odnosi se na dobnu diskriminaciju, što ipak uključuje pritužbe i starijih i mlađih, kaže Lora Vidović koja smatra da je diskriminacija starijih veći problem nego što pokazuje broj pritužbi jer dio starijih ne traži pomoć institucija.

 | Autor : Projekt Share za Hrvatsku Foto: Projekt Share za Hrvatsku

Srednja dob u Hrvatskoj iznosi visokih 44 godine s perspektivom da za četvrt stoljeća naraste dodatnih desetak godina. Dramatično smanjenje udjela mladih i produljenje životnog vijeka mijenjaju demografsku sliku cijele Europe koja se na razne načine suočava sa sve starijim stanovništvom.

– Pojedine zemlje razmišljaju o produljenju ostanka na tržištu rada, prilagođavaju zdravstvene sustave promjenama u morbiditetu i izmijenjenim uzorcima bolesti, uvode sustave osiguranja za dugotrajnu zdravstvenu skrb, prilagođavaju mirovinske i socijalne sustave da bi smanjili rizik od siromaštva u starijoj životnoj dobi. Velike prilike vidimo u razvoju proizvoda i usluga koji su namijenjeni starijim osobama, tu definitivno vidimo impuls za ulaganja u istraživanje i razvoj novih grana naše ekonomije – kaže docent na Ekonomskom fakultetu Zagreb Šime Smolić, voditelj projekta Share za Hrvatsku, posvećenom istraživanju o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi.

Ilustracija SINDIKATI TRAŽE USKLAĐIVANJE Cenzusi za dječji doplatak i socijalnu pomoć nisu se mijenjali više od 10 godina

– Netko se osjeća starim s 50, a netko ni sa 70 godina. Takva je rasprava suluda i ne vodi nikamo. Mi se kao društvo vezujemo za granice odlaska u mirovinu, ta je granica u većini zemalja 65 godina. Starenje sa sobom nosi puno izazova, ali i prilika. Što ga budemo bolje razumjeli, lakše ćemo pripremiti naše mirovinske, zdravstvene i socijalne sustave u skoroj budućnosti. A skora budućnost pruža jedinstvenu priliku u ljudskoj povijesti – ispraćanje brojnih poslijeratnih tzv. baby boom generacija u mirovinu – kaže Smolić.

Umirovljenici | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Share istraživanje pokazuje da Hrvatska prednjači po udjelu umirovljenika među osobama koje imaju od 50 do 59 godina jer je kod nas gotovo svaka četvrta osoba te dobi u mirovini, a Predrag Bejaković, stručnjak za mirovinski sustav Instituta za javne financije, ističe da je najveći problem našeg mirovinskog sustava što počnemo raditi prilično kasno, a odlazimo razmjerno rano u mirovinu.

Mirovine ulaz u isključenost

– U Hrvatskoj se rad prije svega shvaća kao tlaka, a ne kao način socijalizacije, uključenosti u društvo, pokazivanja i dokazivanja vlastitih sposobnosti, osjećaja korisnosti i zadovoljstva pa čak i ostvarivanja boljeg životnog standarda i kvalitete života. Stoga su sretnici u Hrvatskoj otišli u mirovinu, koja je obično manja od polovice plaće, i jako često ne znaju što s viškom slobodnog vremena – ističe Bejaković.

Rijeka: Umirovljenici uživaju u jesenskom suncu na klupici Hrvatska nezaustavljivo stari Svaki peti građanin stariji od 65, imamo 2000 stogodišnjaka

Podsjeća na to da Hrvatska ima vrlo nepovoljnu stopu sistemske ovisnosti koja odražava omjer između broja osiguranika od 1,22. Hrvatska ima 122 zaposlena na stotinu umirovljenika, Belgija 174 zaposlena prema sto umirovljenika, Češka 171, Njemačka 168, Estonija 151, Irska 272, Grčka 159, Španjolska 191, Francuska 144, Italija 151, Cipar 294, Letonija 160, Luksemburg 259, Mađarska 142; Malta 199, Nizozemska 213, Austrija 171, Poljska 173, Portugal 141, Slovenija 138, Slovačka 175, Finska 166, Švedska 239 i Norveška 232. Prosjek za eurozonu je 163. Da bismo došli do europskog prosjeka, Hrvatska bi trebala imati 400 tisuća zaposlenih više nego što ih ima danas, što iz sadašnje perspektive izgleda kao nemoguća misija.

Istraživanja pokazuju da građani jedva čekaju da odu u mirovinu, no kad to jednom učine, posebice muškarci, više se ne osjećaju korisnima, potrebnima te socijalno uključenima.

– Rad u starosti nije jamstvo sreće, zdravlja i zadovoljstva, ali radna neaktivnost i razmjerno male mirovine prilično su siguran put u nezadovoljstvo, pogoršanje financijskog i zdravstvenog stanja te osjećaj socijalne isključenosti – navodi Bejaković

Jesu li umirovljenici društveni teret ili bogatstvo?

Šime Smolić, ekonomist

Rasprava je zaista suluda i, osim za prikupljanje klikova, ne vodi nikamo. Kad se netko osjeća starim potpuno je individualna stvar

Slaven Letica, sociolog

Mimo i suprotno mojoj volji vodi se rasprava jesmo li mi stari i vrlo stari ljudi kakvo-takvo obiteljsko i društveno bogatstvo ili neizdrživi teret

Advent u Zagrebu
Adventska karta
Gdje je najbolje partijati s ekipom, koja mjesta kriju najbolju zabavu za klince, a doznajte i gdje počastiti poslovne partnere
  • .Darkwood.:

    Šta bi trebali prdit od sreće i jedva čekat iči robovat za crkvaicu ikome? Cijeli ljudski rod je od rođenja PROGRAMIRAN da je rođen da bi radio, nameče se krivica, poniženje da si niškoristi,nula, parazit ako ne robuješ, ljude su ... prikaži još!u uvjerili da je smisao života da radiš umjesto da shvate da se radi da bi se živjelo!

  • Piva:

    sve što trebate znati o Republici Hrvatskoj stane u sljedecu recenicu. ...... 500.000 branitelja od toga 390.000 lažnih po prilici+100.000 uhjeba i to je više manje tocno u broj glasova koji glasaju za HDZ! Taj broj se ne mijenja skoro nimalo godinama

  • dvorskaluda:

    Opće prihvaćen je stav da su svi stariji od 50, teret i nekorisni. Na poslu, ako imaš 60, a oko tebe svi od 25-35, tretiraju te kao starca iz doma koji je zalutao, čude se kaj nisi u mirovini i ... prikaži još! o ničem drugom s tobom niti ne pričaju. To je vrlo raširen način.