Hrvatska postaje zemlja starih ljudi, stanovništva u dobi od 65 i više godina u ukupnoj je populaciji gotovo 23 posto dok je djece tek malo više od 14 posto. Breme starosti sa sobom nosi i veći rizik od kroničnih i degenerativnih oboljenja pa unatoč velikom razvoju lijekova i medicinskih procedura nismo imuni na učestalost kardiovaskularnih, malignih, reumatskih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, neurodegenerativnih poremećaja, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. K tome, sve je veći broj osoba koje pate od kronične bubrežne insuficijencije, pretilosti kao i mentalnih i emocionalnih poremećaja, usko povezanih s produljenjem životnog vijeka i starenjem stanovništva. Upravo zato gerijatrija – grana medicine posvećena skrbi i liječenju starijih osoba – danas ima ključnu ulogu ne samo u liječenju nego i u prevenciji, ranom otkrivanju te održavanju kvalitete života starijih koji sve češće žive s više kroničnih bolesti istodobno. U razvijenim zemljama zdravstveni sustavi imaju gerijatrijske interdisciplinarne timove koji pacijentima pružaju koordiniranu, integriranu skrb. Iako ne trebaju svi stariji pacijenti formalni gerijatrijski interdisciplinarni tim, oni su se pokazali itekako učinkovitima kod osoba sa složenom medicinskim, psihičkim i socijalnim potrebama jer su učinkovitiji u procjeni i kreiranju plana skrbi koji će polučiti željene rezultate od onih planova koje liječnici rade samostalno. Osim što pruža visokokvalitetnu njegu oboljelima, ovakav način rada osigurava i manje troškove zdravstva.
Otvori KEKS Pay
