Gotland, najveći švedski otok smješten usred Baltičkog mora, danas predstavlja jednu od najkritičnijih točaka u obrani cijele Europe. Nekadašnje turističko odredište s prekrasnim srednjovjekovnim gradovima i slikovitim plažama pretvorilo se u snažno utvrđenu vojnu ispostavu, a stručnjaci ga nerijetko nazivaju "nepotopivim nosačem zrakoplova" ili "NATO-ovim sidrom". Položaj otoka, samo tristotinjak kilometara od ruske enklave Kalinjingrad, čini ga ključnim za kontrolu pomorskih putova i sprječavanje bilo kakvog neprijateljskog prodora prema baltičkim državama ili Finskoj.
Pukovnik Dan Rasmussen, zapovjednik Gotlandske pukovnije, ističe da tko god kontrolira Gotland, može odlučivati tko plovi ili leti u baltičkoj regiji. "Ako Rusija zauzme otok, to bi dramatično promijenilo ravnotežu snaga i otežalo NATO-u slanje pojačanja baltičkim saveznicima", upozorava on, naglašavajući da bi takav scenarij ozbiljno ugrozio opskrbne linije preko danskih tjesnaca i Suvalskog prolaza, koji se već smatra "Ahilovom petom" saveza.
Švedska je Gotland demilitarizirala 2005. godine, vjerujući da je doba hladnoratovskih prijetnji prošlo. No, nakon ruske aneksije Krima 2014. i posebno nakon pune invazije na Ukrajinu 2022., Stockholm je brzo promijenio kurs. Godine 2015. i 2018. ponovno je uspostavljena Gotlandska pukovnija, a nakon ulaska Švedske u NATO 2024. godine militarizacija je ubrzana. Danas na otoku stalno boravi nekoliko stotina vojnika, uz tenkove Leopard 2, borbena vozila CV90 i sustave protuzračne obrane. Plan je da do 2027. broj dosegne najmanje četiri tisuće vojnika, uključujući rezerve i mobilne jedinice. Infrastruktura se intenzivno gradi – nova skladišta, vojarne i nadzorni centri niču uz ulaganja od stotina milijuna eura, a nedavno je odobrena i izgradnja rezervne pomorske luke, piše The Sun.
Stručnjaci poput Niklasa Granholma iz švedske Agencije za obrambena istraživanja ističu da postavljanje modernih raketnih sustava na Gotlandu omogućuje kontrolu nad velikim dijelom Baltičkog mora. "S takvim dometom i preciznošću, otok postaje ključ za zaštitu sjevernog Baltika", kaže Granholm. Bivši američki general Ben Hodges slaže se: "Zauzimanje Gotlanda dalo bi Rusiji moć da poremeti sav brodski promet u regiji." Slično misli i britanski obavještajni stručnjak Philip Ingram, koji naglašava da bi ruska kontrola nad otokom efektivno zatvorila pristup Baltiku.
Oscar Jonsson s NATO-ovog obrambenog koledža dodaje da je otok iznimno vrijedan za Rusiju u hipotetičkom sukobu, ali da je trenutno invazija gotovo nemoguća. "Rusija vodi najveći rat od Drugog svjetskog rata i nema uspješnih desantnih operacija na branjenom terenu. Čak i da uspiju zauzeti otok, kako bi održali logistiku okruženi NATO-ovim zemljama sa svih strana?", pita se Jonsson.
U međuvremenu, ruske aktivnosti u sivoj zoni – sabotaže podmorskih kabela, djelovanje "flote u sjeni" i neidentificirani incidenti – samo pojačavaju zabrinutost. Gotland je ključan za praćenje ruskih podmornica i sprječavanje takvih akcija, jer svi putovi prema Kalinjingradu ili Sankt Peterburgu prolaze blizu njega.
Da bi se pripremili za najgore, Švedska i saveznici redovito provode vježbe. Prošlog rujna održana je Operacija Gotland Sentry, prva bilateralna vježba Švedske i Poljske, u kojoj su testirane brze reakcije kopnenih, pomorskih i zračnih snaga, uključujući padobrance, raketne sustave RBS-15 i simulaciju obrane otoka. Ranije su Britanci, Amerikanci i Šveđani zajedno vježbali HIMARS i MLRS sustave na otoku.
U slučaju sukoba, Gotland, zajedno s finskim Ålandom i danskim Bornholmom, igrao bi ulogu u odgađanju ruskih napada i davanju vremena NATO-u za dolazak pojačanja. "Kontrola nad tim otocima odlučujuća je za uspjeh u regiji", zaključuje Granholm.
Dok turisti i dalje uživaju u gotlandskim plažama, otok više nije samo idilično mjesto za odmor – postao je prednja linija obrane slobodne Europe protiv rastuće ruske prijetnje. Švedske vlasti i NATO saveznici jasno poručuju: Gotland je spreman, a svaki pokušaj agresije suočio bi se s odlučnim otporom.
Otvori KEKS Pay
