Američki pregovarači ciljaju na postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine već do ožujka ove godine, uz organizaciju brzih izbora i referenduma u Ukrajini, prema više izvora upoznatih s tijekom razgovora. U ekskluzivnom izvještaju Reutersa navodi se da su američki i ukrajinski pregovarači raspravljali o ambicioznom roku za dogovor, iako stručnjaci smatraju da je taj vremenski okvir vjerojatno nerealističan zbog neriješenih ključnih pitanja, prije svega teritorijalnog statusa.
Pregovarački tim Sjedinjenih Država, predvođen posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, zetom predsjednika Donalda Trumpa, prenio je ukrajinskim kolegama tijekom nedavnih sastanaka u Abu Dhabiju i Miamiju da bi referendum o mirovnom sporazumu trebao biti održan što prije. Prema trojici izvora, Amerikanci su naglasili da bi Trump nakon toga vjerojatno više pažnje posvetio unutarnjim pitanjima, posebno kako se približavaju kongresni međuizbori u studenome, što bi smanjilo politički kapital i vrijeme za daljnje posredovanje u mirovnom procesu.
Prema razmatranom okviru, mirovni sporazum bio bi podnesen na referendum ukrajinskim glasačima, koji bi istodobno glasali i na nacionalnim izborima, moguće već u svibnju. Dvojica izvora navode da su američki i ukrajinski dužnosnici razmatrali takvu kombinaciju glasanja. Međutim, više sugovornika opisalo je taj rok kao "maštovit". Ukrajinske izborne vlasti procjenjuju da bi organizacija izbora pod sadašnjim uvjetima trajala oko šest mjeseci, a zahtijevala bi izmjene zakona jer su izbori zabranjeni tijekom izvanrednog stanja. Proces bi bio i iznimno skup, a Ukrajina inzistira na primirju tijekom cijele kampanje kako bi se osigurao integritet referenduma. Kijev podsjeća da Kremlj ima povijest kršenja dogovorenih prekida vatre.
Ukrajinski dužnosnici ističu da ništa ne može biti dogovoreno dok ne budu osigurane sigurnosne garancije od Sjedinjenih Država i partnera. Iako Ukrajina šalje visokorangirane političke delegacije na pregovore, uključujući šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, ruski tim je vojno orijentiran i predvođen šefom GRU-a admiralom Igorom Kostyukovim. Nedavni atentat na njegova zamjenika, general-pukovnika Vladimira Alexeyeva u Moskvi, dodatno je zakomplicirao atmosferu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Ukrajinu za pokušaj sabotiranja pregovora, što je Kijev kategorički odbacio.
Najveća prepreka brzom miru ostaje sudbina istočnog Donbasa. Rusija zahtijeva potpunu kontrolu nad cijelim područjem, dok Ukrajina još drži značajan dio teritorija i smatra taj zahtjev neprihvatljivim. Iako su u Kijevu otvoreni za kreativna rješenja poput demilitarizirane zone ili slobodne trgovinske zone, izvori navode da nema napretka u teritorijalnom pitanju. Slično stoji i s nuklearnom elektranom Zaporižžja, najvećom u Europi, koja je pod ruskom kontrolom. Rusija je odbila američki prijedlog da Washington preuzme nadzor nad postrojenjem i distribuira energiju objema stranama, inzistirajući na vlastitoj kontroli uz ponudu jeftine struje Ukrajini – što Kijev odbija.
Unatoč pritisku Washingtona, većina Ukrajinaca i dalje se protivi teritorijalnim ustupcima u zamjenu za sigurnosne garancije, pokazuju ankete. Rusija trenutno okupira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim i dijelove Donbasa. Bijela kuća, ured ukrajinskog predsjednika i rusko veleposlanstvo u Washingtonu nisu odmah komentirali ove navode. Pregovori su se nastavili nakon nedavnog oslobađanja 314 ratnih zarobljenika u Abu Dhabiju, a sljedeći trilateralni sastanak očekuje se uskoro u Sjedinjenim Državama.
Otvori KEKS Pay
Norveška u svojim rukama ima ključ završetka rata. Trebaju samo Trumpu obećati Nobelovu nagradu ako riješi to u tjedan dana i priči je kraj.