Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Je li 5500 učitelja ostalo bez posla zato što je 5500 razreda manje?

Treba li štrajk uopće? Treba! Ali samo kao skretanje pozornosti na svoj status u društvu.
23. studenoga 2019. u 12:13 300 komentara 28168 prikaza
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Treba li svakodnevna slika s malih ekrana o učiteljskom štrajku? Treba li štrajk uopće? Treba! Ali samo kao skretanje pozornosti na svoj status u društvu.

Andrej Plenković traži se rješenje Plenković o Divjak: 'Neke njezine izjave nisu bile ni dobre ni prihvatljive'

Godine 1995. u hrvatskom školstvu bilo je 650.000 učenika, a 2019. 458.000 učenika. Broj nastavnika isti ili povećan. Pa kako je to moguće?

Vrlo jednostavno. Jedan je ministar uzeo sebi za pomoćnika čelnika jednog sindikata i napravio nešto što ovu državu košta milijune, a bespotrebno.

U nastavnu normu uvršten je ponovno sat, odnosno čak dva sata razrednika kao da je to vrijedno 2 sata nastave. Uvrštena je dopunska i dodatna nastava iako za to ne treba posebna priprema. Tako nastavnik sa 16 sati nastave tjedno može primiti punu plaću.

1 / 18
Zagreb: Akcija sindikalista s transparentom "Potrubi za obrazovanje"

Pa u kojoj državi to ima? Niti u jednoj.

U emisiji posvećenoj školstvu pomoćnik ministrice izjavljuje: U zadnjih 10-15 godina učenika u osnovnoj školi je 164.000 manje, to je gotovo 5500 razreda manje po hrvatskom standardu. Je li 5500 ljudi ostalo bez posla? Nije!

Zagreb: "Prosvjed šutnje" sindikata u obrazovanju na Trgu svetog Marka Sindikalisti nakon sastanka: 'Štrajk ide dalje, očekujemo da će se idući tjedan doći do rješenja'

Razredi po devet učenika

Razredi su negdje po 9 učenika (što je dopustivo na otocima i gorskim školama), ali ne u Zagrebu, Puli i Osijeku. Pa koja to država može izdržati? Na 4,200.000 ljudi 68.000 uposlenih je u školstvu.

U Francuskoj je gotovo 70.000.000 stanovnika, a uposleno je u školstvu samo 300.000 učitelja. Po našim kriterijima, koliko bi ih trebalo biti uposleno? Oni i mi smo članice Europske unije i kriteriji trebaju biti isti ili približni.

Tu je bit problema. Ova ili neka sljedeća vlada morat će to urediti u skladu s potrebama društva u kojem živimo. Stotine radnih mjesta u školama bespotrebna su, ali ipak se upošljavaju novi ljudi.

Napraviti pravilnik po kojem će se znati jasna koncepcija rada što se tiče koeficijenata. Točno je da se zaostaje u odnosu na neke službe. Ne može biti i ne smije biti koeficijent jednak samo na temelju stručne spreme. E, pa to bi bila uistinu velika nepravda prema onima koji dobro rade i obavljaju svoj posao, savjesno i odgovorno.

Štrajk INTERESI DJECE Hrvatska komora socijalnih radnika o štrajku učitelja: 'U što kraćem roku postignite dogovor'

Gospodin Grubišić – politički analitičar u jednoj emisiji doslovce je rekao: – Ima učitelja koji zaslužuju 100% povećanje, ima onih koji bi ostali na sadašnjoj plaći, ali i onih, kojima bi plaća bila polovica od sadašnje. Da ne glumimo ni učitelje ni roditelje, svi znamo da je tako.

A što se tiče traženja učiteljskog dostojanstva na ulici?

Dostojanstvo se ne stječe ni novcem ni ulicom. Učiteljsko dostojanstvo stječe se u razredu među svojim učenicima. I onda! Kako će nastavnik s dostojanstvom s ulice svom učeniku dati neopravdan sat ako zakasni 5 minuta na sat. Položeno je oružje pred učenicima jer im u svakom trenutku mogu reći: Ni vas, profesore, nije bilo toliko i toliko sati.

Najniža nastavna norma

Učenik je predmet našeg interesa, našeg odnosa prema životu i radu. Učenika učimo učenjem i uvažavanjem. Znam da to svi znaju, ali zanemaruju.

Da učitelji dobiju i tri puta veći koeficijent, oni koji ne vole djecu i rad u školi i dalje neće dobro raditi.

Prosvjed prosvjetara na Markovu trgu RADNIČKA SOLIDARNOST 50 sindikata dalo podršku prosvjetarima: Štrajkati bi mogli i vatrogasci, carina, pomorci...

Usput, u razredu sam provela 21 godinu i jasno mi je što znači taj rad, ako ga se radi savjesno i odgovorno s poštovanjem onih koji su nam povjereni i to je jedan od vrlo teških poslova! Ali učiteljska nagrada je ono što smo postigli svojim radom uz plaću, koja treba biti primjerena radu; radu!, a ne nazočnosti u školi i razredu.

Ima li odgovora na pitanje o 8500 maturanata, koji kroz svoje obrazovanje nisu stekli znanje da polože maturu. Ima tu još pitanja na koje može odgovoriti svaki učitelj i sindikalni čelnik. U Europi, a bome i u Americi i Kanadi učiteljska norma je najmanje 24-26 sati, Hrvatska ima najnižu nastavnu normu i to treba ispraviti, a onda će novca biti za plaće i koeficijente. To je put u „Školu za život“.

KiK prosinac
PROMO
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super popuste!
  • Avatar Kaladin
    Kaladin:

    "Tako nastavnik sa 16 sati nastave tjedno može primiti punu plaću". I u tom grmu leži zec, a zečeva i grmova u školstvu bezbroj.

  • Avatar Dévény
    Dévény:

    Hrvatska danas, kao i 2001. godine ima; 428 opcina, 128 gradova, 20 zupanija, koji svi imaju nacelnike, gradonacelnike, zupane, njihove zamjenike i pratece ekipe veeeelikih financijskih prohtjeva? Hrvatska ima i 10tak pukovnija "djelatnika" u upravama drzavnih ustanova i firmi, sa ... prikaži još!a istim financijskim projtjeima kao nacelnici, gradonacelnici, zupani, njihovi zamjenici i savjetnici i pratece im ekipe. Ima Hrvatska i 10tak tisuca (cujem da i vise) neprofitnih udruga i medija,,,,,, i jos kojesta? Zasto sam spomenuo 2001. godinu? 2001. godine je bio popis stanovnistva RH, kao sto je bio i 2011. Prema tom popisu stanovnistva (2011) Hrvatska je vec imala 150 000 manje stanovnika nego na popisu 2001. Vec po tom popisu dakle, a koliko je danas sam Bog zna, ali da se taj manjak od 150000 drasticno i povecao dovoljno dokazuje i spometi manjak djece u skolama. ALI!!!! Usprkos tom drasticnom padu broja stanovnistva Hrvatska kao i 2001. i dalje ima isti broj opcina, gradova, zupanija, agencija, drzavnih ustanova, sa brojem "zaposlenika" u njima istim a moguce cak i vecim nego 2001. Veci broj "zaposlenih" nego 2001. je i u upravama drzavnih firmi i ustanova, a broj neprofitnih udruga i medija je vjerojatno veci nego sto je bio 2001. i veci od 10tak tisuca.. A broj stanovnika Hrvatske vec 2011. 150000 manje nego 2001, a danas, mala je vjerojatnost da je maje od 250000. A broj drzavnih birokrata (citaj - uhljeba) isti ili vjerojatno veci nego 2001. PA, DA LI JE TO POSTENO?

  • Avatar NasaPosla
    NasaPosla:

    Hrvatskoj treba dobra metla, koja bi trebala pomesti puno institucija, puno izmišljenih radnih mjesta (u nepometenim institucijama), te znatan dio porezne presije nametnute poduzetnicima.