Nekad je diljem zemaljske kugle bio poznat po vrhunskim cjepivima. Ono protiv ospica Svjetska je zdravstvena organizacija proglasila najboljim na svijetu. A što bi bilo da nad Imunološkim zavodom nije otvoren stečajni postupak te da mu 2013. godine Agencija za lijekove i medicinske proizvode nije oduzela dozvolu za proizvodnju krvnih derivata i bakterijskih cjepiva, pitanje je koje se posljednjih dana povlači po medijima, a trenutačno je ono i okosnica kampanje zagrebačkih kandidata za gradonačelnika pred lokalne izbore.
Pitanje potežu uvijek prije izbora
Lavinu reakcija potaknuo je HDZ-ov Davor Filipović kada je najavio da će se, pobijedi li na izborima, zalagati za gradnju tvornice cjepiva protiv COVID 19 kako bi Zagreb postao “centar izvrsnosti” u tom polju, a to ne isključuje ulaganje u Imunološki.
– Te dvije institucije vidim kao okosnicu biofarmaceutske industrije. Ako se to može napraviti u Belgiji i Njemačkoj, ne znam zašto to ne bi bilo moguće u Hrvatskoj – rekao je Filipović i time svoje protukandidate “povukao za jezik” pa je, primjerice, čelnik platforme Možemo Tomislav Tomašević dodao da je takvu izjavu posebno ironično čuti kad dolazi iz usta HDZ-ova kandidata, političke opcije koja je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini partner stranke pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, a zbog čega su često surađivali i na nacionalnoj razini, pa su prije nekoliko godina odlučili skupa krenuti i u revitalizaciju Imunološkog, no ništa se nije maknulo s “mrtve točke”.
– Gradska skupština bila je za to da Grad sufinancira revitalizaciju Imunološkog, no nedostajala je podrška države – rekao je Tomašević.
Da je ta institucija kamen spoticanja između gradske i državne uprave, javno je govorio i sam Bandić. “Riješite Imunološki ili ga prepustite Gradu Zagrebu”, često je znao isticati, no iz Vlade su uvijek odvraćali da od Imunološkog još nisu odustali. I sad se ponovno spominje kao “strateški projekt” iako je bio najavljivan kao jedna od ključnih tema s kojom će HDZ na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nastojati pridobiti povjerenje birača i osigurati drugi mandat na vlasti prije posljednjih parlamentarnih izbora.
Mnogi iz te industrije i sad pitanje Imunološkog vide kao predizborno obećanje koje nema temelja iako se ponovno jučer na sjednici Nacionalnog stožera civilne zaštite govorilo o tom pitanju. Da je imati svoju tvornicu cjepiva, koja podrazumijeva revitalizaciju Imunološkog, iznimno strateški važno za Republiku Hrvatsku, smatra ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” Alemka Markotić i jedna od članica Stožera
– Iznimno bi bilo važno za RH ne samo da održi Imunološki i da nastavi proizvodnju vrijednih cjepiva koje je imao već da se i Hrvatska u prvom redu uključi u proizvodnju i cjepiva za COVID19. Trebalo bi gledati na to kao na prosperitet važan za našu zemlju. Dugo nećemo moći procijepiti cjelokupno svjetsko stanovništvo ako ne budemo tako razmišljali – kazala je A. Markotić.
Iz Imunološkog zavoda, u kojem trenutačno radi stotinjak od 400 ljudi, koliko ih je tamo bilo zaposleno prije stečaja, kažu da konkretan program revitalizacije imaju i da s njim idu pred Vladu za nekoliko tjedana. Obnova tog Zavoda, smatraju, itekako je moguća, no ne misle tako svi koji rade u proizvodnji biotehnoloških proizvoda. Dobro upućeni predstavnici akademske zajednice, koji znaju kako sustav funkcionira, ne žele govoriti imenom i prezimenom, no neslužbeno kažu kako se pitanje Imunološkog svaki put povuče pred izbore.
– To što političari govore čiste su fraze. Studije isplativosti postoje, jedna je izrađena prije desetak godina kad je jedan investitor želio preuzeti Imunološki. Formirao je ekipu vrhunskih stručnjaka, no zaključili su da je bilo kakvo ulaganje neisplativo – kaže naš sugovornik te Imunološki opisuje kao “simbol prošlosti” koji bi, dok su radili “punom parom”, bez problema mogao preuzeti proizvodnju bilo kojeg cjepiva.
No uvjeti su se ulaskom u Europsku uniju postrožili i bez velikog ulaganja od 100 do 200 milijuna kuna u instrumente, pogon, ali i edukaciju ljudi, ponovno oživljavanje Imunološkog ne dolazi u obzir.
Velika proračunska rupa
S njim se slaže i Davor Huić, predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa, kojem je bilo kakvo ulaganje države u Imunološki temelj za još jednu proračunsku rupu koju će na kraju krpati porezni obveznici.
– Ako netko od privatnih investitora vidi priliku za ulaganje, to je druga stvar – kaže Huić.
Ako se zna što se radi i ako se ima novca, kaže akademik Vlatko Silobrčić, koji je od 1992. do 1997. godine bio ravnatelj Imunološkog zavoda, revitalizacija je realni scenarij. No za to je potreban, dodaje, golem novac, svota se, prema njegovoj procjeni, penje i do nekoliko milijardi kuna.
– Treba “odgojiti” nove kadrove jer je velik dio stručnjaka koji je radio u Imunološkom preminuo, dio ih je i otišao nekamo drugdje raditi. A onda treba i uložiti u novu tvornicu koja bi se trebala graditi prema novim kriterijima – kaže Silobrčić dodajući da je Zavod izgubio licenciju jer nije bio tehnički dorastao zahtjevima tržišta. U svakom slučaju, da se, hipotetski, i počne s ulaganjem, slaže se više naših sugovornika, do trenutka proizvodnje cjepiva protiv COVID-19 moglo bi doći tek za – nekoliko godina.
Video - Alemka Markotić u svibnju 2020.: Moguće je da se cjepivo za koronavirus proizvodi u Imunološkom zavodu
Uništavanje Imunološkog zavoda čin je veleizdaje i mora biti kaznjavan po najstrozim ratnim zakonima.