Hrvatska je na pravi način znala odgovoriti na slovensku pritužbu i Europska komisija sada ima dovoljno podataka i argumenata da sama donese vlastito mišljenje, a u našem završenom izlaganju rekli smo da će EK najbolje učiniti ako ne prihvati slovenski zahtjev jer ovo zaista nema nikakve veze s povredom prava EU - rekla je državna tajnica Andreja Metelko Zgombić danas u Bruxellesu.
Hrvatski i slovenski dužnosnici iznosili su danas, pred dužnosnicima pravne službe Europske komisije, svoje suprotstavljene argumente o odluci arbitražnog suda o razgraničenju, koju Hrvatska ne priznaje, a Slovenija ne može implementirati sama pa kroz najavu tužbe pred Sudom EU pokušava natjerati Hrvatsku na implementaciju.
- Sama rasprava pokazala je da se svi naši argumenti sučeljavaju oko pitanja međunarodnog prava i naše granice. Osnovni slovenski argument je da imamo novu granicu i sad Hrvatska ne primjenjuje pravo EU zato što Slovenija misli da se granica iznenada, sama od sebe, preselila na mjesto različito od onog gdje je bila i gdje ustvari jest od 1991. A Hrvatska je odgovorila: ne, granica je ostala tamo gdje smo zajednički potvrdili našim ustavnim odlukama o suverenosti i samostalnosti, da je to ona bivša republička granica, i to je čak stajalište koje su dvije države zajednički potvrdile 2005., kad smo dogovorili izjavu o izbjegavanju incidenata - rekla je Metelko Zgombić nakon sastanka.
Upravo u tom sporazumu o izbjegavanju incidenata iz 2005. Hrvatska vidi rješenje trenutnih napetosti, i to je prenijela i sugovornicima u Komisiji: - Ako je taj režim međusobnog nekažnjavanja ribara bio dobar od 2005. do sada, ne vidimo zašto se ne bi mogao nastaviti dok Hrvatska i Slovenija međusobno ne riješe granicu u okvirima međunarodnog prava - rekla je državna tajnica u MVEP-u, koja ipak na sastanku nije sudjelovala kao politička dužnosnica, već stručnjakinja s iskustvom u svim razgovorima o granici, pa i iskustvom iz arbitražnog suđenja prije odluke Hrvatske da iz njega izađe zbog skandala na slovenskoj strani.
- Hrvatska definitivno gleda na ovo kao stručno pitanje, koje se konačno treba prestati rješavati političkim izjavama - napomenula je Metelko Zgombić.
Članak 259. temeljnog ugovora o funkcioniranju EU propisuje da država članica ne može podići tužbu protiv druge države članice pred Sudom EU ako nije prethodno podnijela svojevrsnu pred-tužbu Europskoj komisiji, koja onda u roku od tri mjeseca odlučuje hoće li stati iza te tužbe države članice ili ostati po strani. Taj rok u ovom slučaju istječe 18. lipnja.
Slovenci nas optužuju i da kršimo članak o funkcioniranju Unije
Iz same Komisije neslužbeno se doznaje kako će se držati linije da treba “ostati neutralan”. Doznaje se i da Slovenija - uz optužbe koje se tiču ribarstva, prostornog planiranja i Schengenske granice, optužuje Hrvatsku i da navodno krši jedan od članaka Temeljnih ugovora o funkcioniranju unije. Preciznije, citiraju članak 4 (3) koji se tiče suradnje država članica. U tom se članku kaže kako “na temelju načela lojalne suradnje i uz puno uzajamno poštovanje, Unija i države članice međusobno si pomažu pri obavljanju zadaća koje proizlaze iz Ugovorâ. Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Ugovorâ ili akata institucija Unije”. (Sandra Veljković)
