Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
EKONOMSKE PROGNOZE

Hrvatsko gospodarstvo 2020. pada od 5 do 9 posto, 2021. će rasti do 4,9 posto

Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
15.04.2020.
u 09:02

U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 2000 zaposlenih više nego u veljači, u turizmu, građevini, trgovini i prijevozu 5000 više prijavljenih radnika nego u ožujku.

Približno 20 tisuća zaposlenih manje i oko 17 tisuća nezaposlenih više prva je vidljiva cijena izolacije, ograničavanja kretanja i karantene na tržištu rada. Hrvatska je svoju zaposlenost odlučila čuvati masovnim državnim intervencijama koje u prvom mjesecu primjene obuhvaćaju dvije trećine svih zaposlenih u realnom sektoru, tj. 560 tisuća od približno 950 tisuća zaposlenih kod poduzetnika.

Hrvatska je godinu prije imala oko 130 tisuća aktivnih poduzetnika, s time što mjere ne smiju koristiti javna i državna poduzeća te svi  oni gdje je država suvlasnik s više od 25 posto. Većinu hrvatskih poduzetnika, njih nešto više od stotinjak tisuća, s približno 255 tisuća zaposlenih, čine mikropoduzeća do deset zaposlenih. Druga velika skupina poduzetnika su desetak tisuća malih poduzeća s oko 240 tisuća zaposlenih radnika i, po svemu sudeći, glavni korisnici Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta su mikropoduzeća i mala poduzeća – njih oko 96 tisuća kojima će iduća tri mjeseca, potraje li blokada toliko, država isplatiti oko osam milijardi kuna!

Velike tvrtke zapošljavaju oko 260 tisuća radnika, a srednje velika poduzeća oko 184 tisuće! U obrtu je zaposleno još oko 160 tisuća radnika te 20 tisuća u slobodnim profesijama te su i oni uključeni u mjeru. Procjenjuje se da bi Hrvatska ove godine mogla izgubiti oko pet posto BDP-a, što bi se moglo relativno brzo nadoknaditi ako pandemija zastane.

– Nismo dobili informaciju da je ijedna tvrtka u industriji obustavila rad. Pojedine su čak uključile treću smjenu ili rade pojačano, kao u prehrambenoj industriji – ističe Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. 

Dio radnika radi od kuće, proizvodnja nije smanjena ni izdaleka onako kako to sugeriraju poslodavačke udruge. Novosel podsjeća da su uslužni sektor i turizam pod odlukama o zabrani rada. Velimir Šonje, vlasnik Arhivanallitike, procjenjuje da dosadašnje državne interventne mjere dosežu oko 10 posto BDP-a, s time što najveći udio (6,5%) otpada na kreditne garancije i druge sheme. Izravni fiskalni učinak mjera na proračun Šonje procjenjuje na 2,3% BDP-a, što je, kaže, snažno za zemlju s malim fiskalnim kapacitetom.

Samo Njemačka i SAD imaju veći fiskalni učinak mjera od Hrvatske (4-5%), dok je izravni fiskalni učinak mjera u Francuskoj ili Italiji oko jedan posto, a u Mađarskoj samo 0,4%. U većini zemalja većinu pomoći poduzetnicima čine kreditne linije i jamstva. Padne li hrvatski BDP oko pet posto na godišnjoj razini, kako procjenjuju domaći izvori, korona bi mogla izbrisati oko 35 tisuća radnih mjesta, no prerano je za prognoze. I da nije bilo pandemije, podaci za siječanj i veljaču ove godine upućivali su na određeno usporavanje. Prvo tromjesečje ove godine moglo bi se, tako, vrtjeti oko nule, no ozbiljni gubici nastupit će s drugim tromjesečjem jer su za Uskrs izostale kolone turista i putnika...

Postojeći, u osnovi velik broj zaposlenih s obzirom na okolnosti (usporedbe radi u Austriji je do početka travnja broj zaposlenih pao za 150 tisuća, a nezaposlenih se povećao za 200.000), nije precizan pokazatelj trenutačnog radnog angažmana. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo cijelo vrijeme bilježe povećanje zaposlenosti te imaju oko dvije tisuće zaposlenih više nego što su imali u veljači, a od travnja broj novoprijavljenih radnika lagano raste i u turizmu, građevini, trgovini te prijevozu, i to za oko pet tisuća u odnosu na sredinu ožujka. Među njima je i jako puno radnika koji su otpušteni u prvom valu, ali su ih tvrtke vratile nakon što je država i za njih najavila potpore. MMF procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo zbog oslonjenosti na turizam i potrošnju ove godine pasti čak devet posto, no iduće bi uslijedio oporavak i plus od 4,9 posto. Svjetska banka, pak, vjeruje da će pad u 2020. biti 6,2%, a oporavak bi u 2021. trebao donijeti rast od 4,6%.

Za gospodarske prognoze pitali smo i poduzetnike.

Belje: Mljekara radi u tri smjene sedam dana u tjednu

– Proizvodnja domaće hrane i sljedivost “Od polja do stola”, strateške odrednice poslovanja Belja, u ovim su se izazovnim vremenima pokazale izuzetno bitne. Dosad smo posijali 65% planiranih površina pod kukuruzom, završili sjetvu šećerne repe i suncokreta. Svi naši kombajni i priključni strojevi spremni su za žetvu. U naše dvije tvornice, u Dardi i Ivanić Gradu, u ožujku smo proizveli najviše stočne hrane u povijesti Belja – kažu u tvrtki Belje plus.

Upravo im vlastita proizvodnja stočne hrane omogućava, dodaju, kvalitetnu i kontinuiranu prehranu životinja na farmama. Na 25 farmi je 10.000 krmača, 50.000 komada prasadi i 4000 muznih krava. S kooperantima, u uzgoju imaju i 80.000 komada tovljenika i 14.500 grla tovne junadi. Domaće mlijeko s vlastitih farmi svakodnevno dolazi u mljekaru Belje koja radi u tri smjene sedam dana u tjednu i proizvodi ABC sir, svježe sireve i polutvrde sireve. Proizvodnja trajnih suhomesnatih proizvoda fokusirana je na domaću dimljenu slaninu, za kojom je velika potražnja. Svaki se dan radi i u vinogradima. Samo u proizvodnji vina bilježe pad potražnje, i to zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata. – Kontinuirano proizvodimo domaću hranu s naših oranica i farmi diljem Baranje i središnje Hrvatske. Svega će biti dovoljno – kaže Davor Bošnjaković, direktor Belja plus.

Čateks: Proizvodnja zaštitne odjeće sad je jedini spas

Direktor tekstilne tvrtke Čateks iz Čakovca Davor Sabolić kaže da su proizvođači odjeće u tekstilnoj industriji bili prvi na udaru. Zatvorene su trgovine, izgubili su sav promet ako otprije nisu imali online dućane. Smanjuju se narudžbe, otežana je dobava sirovina i materijala.

– Proizvodnja zaštitne odjeće je u ovoj situaciji jedina mogla kompenzirati značajnije gubitke, tako da smo se preorijentirali na proizvodnju zaštitne medicinske opreme, za kojom je enormna potražnja na domaćem i inozemnom tržištu. No postupak certifikacije iziskuje dosta vremena – kaže Sabolić.

U Čateksu osjećaju velik pad u programu za vojne namjene, dok u medicinskom programu bilježe snažan rast. 

Šestan-Busch: Dva tjedna kod kuće, sad se radi u dvije smjene

– Otkazani su svi sajmovi, zato pronalazimo druge načine kako do kupaca, šaljemo im uzorke i nove informacije. Svi smo u iščekivanju – kaže Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan-Busch iz Preloga, koja proizvodi zaštitnu vojnu opremu.

Zapošljava 80-ak radnika. Dva tjedna radnici su bili kod kuće, no kako treba ispuniti narudžbu za Litvu, ponovno se radi u dvije smjene.

– Kontaktiramo s tvrtkama diljem svijeta, nitko ne zna što će se dogoditi. Trenutačno smo na dva velika tendera, za koje se nadamo da ćemo ih dobiti, pa da za ovu godinu imamo osiguranu proizvodnju. Ali ne daj bože da ova kriza potraje još dulje od mjesec dana – ističe Šestan.

AB gradnja: Obnova Zagreba dala bi zamah građevinarima

Karlovačka AB gradnja radi na 10-ak gradilišta diljem Hrvatske. Od jadranske obale do lokacija u unutrašnjosti, pa i u Zagrebu. Grade trgovačke centre, vrtiće, skladišta, objekte za turističku svrhu, stambene komplekse. To su projekti započeti krije krize.

– Nitko nije ostao bez posla, plaće radnicima nisu smanjivane. No, sigurno je da će ubuduće posla biti manje, budući da su i gradovi, općine, pa i država najavili da će se graditi samo nužno – kazao nam je Damir Pintarić, voditelj operative u karlovačkoj građevinskoj tvrtki AB gradnja.

Direktorica Marija Janžetić kazala nam je da tvrtka ima 140-150 radnika i da posla ima za sve.

– Pravu ćemo situaciju znati na jesen. Na budućnost će utjecati trajanje pandemije te percepcija sigurnosti kada prođe kriza. Ona je nužna za nova ulaganja. Počne li obnova Zagreba nakon potresa, to će dati zamah cijeloj građevinskoj industriji – dodala je Marija Janžetić. 

Komentara 12

LJ
Ljubav1
09:19 15.04.2020.

Nema sanse da su tako male brojke. Pa sami turizam cini 20% BDPa, a ove sezone nece biti, barem ne u kapacitetu u kojem smo navikli. Znaci mozete tu odma poceti sa dvoznamenkstim brojem a gdje su druge stvari, ljudi ne rade nista samo sjede doma i bulje u stozer tjednima. Pricekajte samo jos koji tjedan karantene, stic ce revidirane brojke koje vam se nece svidjeti...

Avatar Osvetnik Ernesta Fulira
Osvetnik Ernesta Fulira
09:09 15.04.2020.

Mislim da oni koj prognoziraju jednoznamenkast pad gospodarstva namjerno lažu. Jedini pravi pokazatelj bit će dinamika punjenja proračuna PDV-om. PDV je neposredni pokazatelj potrošnje, a i priuleni ekonomist zna da je potrošnja glavni zamašnjak gospodarstva. Zasad smo spali na ispod 50% proračunskih prihoda od prije krize. A ići ćemo i dalje.

MI
Misko2
09:26 15.04.2020.

Ukoliko ne otovre ekonomiju uskoro biti ce daleko gore nego 9 % a oporavak nece biti 4.9% ako ga uopce bude i bilo nako sto nastupi pustos.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije