Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska u provođenju stečajnog postupka sporija i od Albanije

Od 2008. godine do danas nelikvidnost je porasla za čak 23 milijarde kuna i iznosi visokih 43,9 milijarde kuna
10. srpnja 2012. u 13:52 13 komentara 4 prikaza
hrvatski sabor,vanja posavec (1)
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Nelikvidnost je u Hrvatskoj dosegla visokih 43,9 milijarde kuna, pokazuju najnoviji podaci koje je danas u Saboru iznio zamjenik ministra financija Boris Lalovac predstavljajući prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Od 2008. godine do danas nelikvidnost je porasla čak 23 milijarde kuna, s obzirom da je krajem 2008. iznosila 18,5 milijardi kuna, krajem 2010. 35,8 milijardi, krajem 2011. 41,7 milijardi kuna te krajem lipnja ove godine 43,9 milijardi kuna. Broj insolventnih poslovnih subjekata od 2008. do danas povećao se sa 52 tisuće na više od 74 tisuće.

– Problem nelikvidnosti još više zabrinjava ako se pogleda njegova struktura jer iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje dužih od godinu dana iznosi 36 milijardi kuna ili više od 80 posto blokada, što postavlja pitanje njegove naplativosti – kaže Lalovac te dodaje kako visoku nelikvidnost nisu uspjeli riješiti ni stečajni postupci jer u ovom trenutku 89 stečajnih postupaka traje dulje od deset godina, 166 postupaka traje dulje od pet godina, a njih 287 traje dulje od tri godine.

Hrvatska zauzima neslavno 94. mjesto od 183 zemlje u kategoriji brzine i lakoće provođenja stečajnog postupka, pa smo tako gori i od Albanije, Mađarske, Slovačke, odnosno od prosjeka zemalja istočne Europe i središnje Azije. Kapitaliziranost hrvatskih poduzeća u zadnjih je deset godina pala sa 56 posto 2001. godine na svega 34 posto 2011., tvrdi Lalovac.

Pokrenuta procedura brisanja

– Loša financijska struktura ogleda se u povećanju kreditnih zaduženja prema bankama. Kreditna zaduženja kod banaka su se povećala za 15 milijardi kuna, odnosno oko dvije milijarde eura, došlo je do povećanja troškova kamata od 2010. sa 15,3 milijarde kuna na 16 milijardi kuna, koliko su hrvatski poduzetnici platili kamata u 2011. godini. Što zaključno dovodi do manjih investicija koje su u padu iz 2010. na 2011. sa 37,3 milijardi kuna na 32,9 milijardi kuna – tvrdi Lalovac te dodaje kako je kreiran popis od 37.803 poduzetnika koji od 2008. do 2010., odnosno tri godine za redom nisu predali godišnja financijska izvješća, pa je za njih pokrenuta procedura brisanja po službenoj dužnosti.

– Od tih 37.803 poduzetnika, 24.248 nema evidentirane neizvršene osnove za plaćanje, dok 13.555 poduzetnika ima ukupnu blokadu od 8,6 milijardi kuna – nastavlja Lalovac. Kreiran je, tvrdi, i popis na dan 31. svibnja ove godine, od 26.650 pravnih osoba koji nemaju zaposlenih i blokirani su duže od 60 dana, sveukupnom blokadom od 19,8 milijardi kuna i oni zadovoljavaju uvjete za skraćeni stečajni postupak.

– Za oko 9650 pravnih subjekata koji su blokirani duže od 60 dana, koji imaju 30.198 zaposlenih i neizvršene obveze, od 14,9 milijuna kuna, pokušat će se izvršiti konsolidacija putem nove zakonske regulative. Isto će se pokušati izvršiti i za ona poduzeća oko 2300 pravnih osoba, koji zapošljavaju 13 tisuća radnika i nalaze se u kratkotrajnoj blokadi, znači do 60 dana u iznosu od 2,1 milijardu kuna – objašnjava Lalovac.

Zato bi ovaj prijedlog zakona trebao omogućiti poduzetnicima financijsko restrukturiranje radi uspostave likvidnosti, smanjiti opterećenost kamatama i osnažiti ih za nove investicije. Zakonom, koji će se omogućiti i povećanje temeljnog kapitala, otplata duga u ratama, otpis duga, izmjena kamatnih stopa, će se rokovi plaćanja među poduzetnicima smanjiti na 60 dana, dok je rok za poslovanje s državom smanjen na 30 dana.

Vuljanić: Zakon treba doraditi

Ovaj prijedlog zakona danas nije podržao jedino HDZ jer smatra da predložena rješenja dodatno pogoršavaju uvjete poslovanja, poduzetničku klimu te pravnu sigurnost.

– U nedostatku pravih mjera ekonomske politike Vlada gomila nove administrativne mjere i institucije, čime želi popraviti brojke masovnim stečajevima i brisanjem dugovanja. Svim dosadašnjim Vladinim potezima poduzetnike i cijelo gospodarstvo gura se u sve težu poziciju – uvjeren je Đuro Popijač koji smatra da zakon neće dati odgovor na ključno pitanje zašto se ne plaćaju obveze i raste nelikvidnost. Zamjerio je i što zakon nije usuglašen sa socijalnim partnerima i strukom te što u njegovu izradu nije bio uključen gospodarski sektor.

SDP-ov Draženko Pandek iznio je podatke po kojima je lani bilo više od 70 tisuća pravnih osoba s blokiranim računima te više od 55 tisuća poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana.

– Nelikvidnost je dosegla rekordan iznos od 5,3 milijardi eura, a svaki dan gotovo 50 poduzetnika je ulazilo u blokadu. To pokazuje da ne funkcionira sustav stečajnih mjera propisanih stečajnim zakonom čime su se stvorili uvjeti da se infekcija nesolventnosti i dalje širi do ovih rekordnih brojki – upozorio je Pandek.

Nikola Vuljanić u ime Hrvatskih laburista, koji će podržati zakon, poručio je da ga ipak do drugog čitanja treba doraditi, dok HDSSB-ov Zoran Vinković očekuje da će zakon spriječiti dugotrajne stečajne postupke, ali i povećati gospodarsku aktivnost.

ski
Veliki vodič kroz Nassfeld
Isprobajte lokalne specijalitete, zaplešite uz legendarnu Nenu i skijajte na 110 km besprijekornih staza
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • tom:

    treba u zakon ugraditi par plesnih točaka! tu je dragovan specijalist! onda će se u stečaj ići u brzom ritmu i plesnim korakom! bljak!!!

  • senior:

    Da je Al Capone mogao legalno raditi po zakonu o ovrsi kakvog je HDZ donio nikada se ne bi bavio ilegalnom trgovinom alkoholom, ucjenama, ubojstvima i drugim kažnjivim djelima. Bio bi isključivo ovršitelj.

  • Nibru:

    Ne vjerujem