U intervjuu za mađarske novine Magyar Nemzet odvjetnik predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernádija Péter Zamecsnik govorio je o problemima vezanim uz njegova klijenta i postupak koji se vodi protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Povod za istup Hernádijeva odvjetnika sutrašnji je početak drugostupanjskog postupka na Vrhovnom sudu protiv Sanadera u slučaju Ina - MOL.
I Interpol kao kritika
Zamecsnik poručuje da hrvatska tijela u postupku nisu poštovala ni hrvatske ni međunarodne kaznenopravne norme.
– Za mene kao pravnika kaznenopravnog smjera i provoditelja europske prakse neshvatljiva je praksa koju provode USKOK i sud u Zagrebu. Hernádiju do dana današnjega nijedno hrvatsko tijelo nije dostavilo poziv da bude dostupan tamošnjim tijelima. Uhidbeni nalog sadržava obrazloženje koje podsjeća na pedesete. U njemu se poziva na to da se u rujnu 2013. godine htjelo ispitati Zsolta Hernádija i da je o tome obaviješten potpredsjednik MOL-a Sándor Csányi. Gospodin Csányi je u to vrijeme u Zagrebu službeno pregovarao, osim ostalih, i s državnim odvjetnicima, no njega se ni prema tamošnjemu pravu ne može smatrati dostavljačem službenih dokumenata ili obavijesti – izjavio je Péter Zamecsnik.
Nastavio je s kritikama hrvatskog pravosuđa.
– U bilo kojoj drugoj europskoj zemlji moglo bi se smatrati čudnim da neki sud o uhićenju fizičke osobe odlučuje dok osoba nije prisutna, da joj se ne da mogućnost za iznošenje obrane te da se ne razmotri ni žalba. Međutim, prema hrvatskom pravu, onaj protiv koga se izriče mjera uhićenja u njegovoj odsutnosti, protiv odluke može se žaliti samo nakon što uđe u zatvor, što je, pak, pravni nonsens. Famozna ustavna tužba spominjana u medijima, koju je na moj zahtjev sastavio jedan hrvatski kolega odvjetnik, govori upravo o tim anomalijama. Smatramo kako su pakt o građanskim i političkim pravima, europska konvencija, ali i obveze koje je hrvatska strana preuzela pri pristupanju EU, suprotni odredbi donesenoj o uhićenju Hernádija – rekao je odvjetnik. Interpolovu obustavu tjeralice protiv svog klijenta također tumači kao kritiku našim pravosudnim tijelima.
Komentirao je i presudu Sanaderu.
– U presudi se zapravo ni riječju ne spominje Hernádija kao osobu koja je platila Sanaderu ili bilo kome drugom. Po mom mišljenju, sudac u tom slučaju je presudio temeljem hipotetičnoga konteksta, a da se u to ne razumije, i neutemeljeno nacrtao ekonomsku situaciju koja nije postojala ni tada, ni prije. Tako u postupku – u odnosu na težinu toga slučaja – uopće nisu korišteni ekonomski i financijski stručnjaci, a detaljna izvješća koja je podnijela braniteljska strana, a koja su izradile dvije možda i najveće revizorske tvrtke, ignorirane su – rekao je odvjetnik.
Drži da u procesu ima i proceduralnih pogrešaka.
Vjera u nepristranost
– Pet milijuna eura, što se nalazi u optužnici protiv Sanadera, s računa dvije tvrtke registrirane na Cipru, a koje su u svim aspektima neovisne o MOL-u, stiglo je na bankovni račun u Švicarskoj koji se vezuje uz Roberta Ježića, krunskoga svjedoka optužbe. Taj je muškarac, govoreći o sebi kao o posredniku, vjerojatno u okvirima nagodbe s državnim odvjetništvom, dao inkriminirajući iskaz protiv bivšega premijera. U usporedbi s tim, ruski poslovni čovjek posvjedočio je kako taj novac nije u vlasništvu MOL-a ili nekoga drugoga, nego je vlasništvo tvrtki u njegovu interesnom krugu, a naveo je i zašto je taj novac dospio na Ježićev račun. Temeljna je stvar da se u takvim slučajevima naređuje suočavanje, ali sud i USKOK se nisu bavili time – kazao je Zamecsnik. Govoreći o drugostupanjskom postupku kazao je da se “iskreno nada da će vijeće pažljivo razmotriti sve te anomalije”, a uzda se i u odluku Ustavnoga suda. Odvjetnik je procijenio da se na slučaj Ina - MOL ponekad pokušava utjecati izvanzakonskim sredstvima na tragu različitih interesa, ali se nada da će najviši sudski forum nepristrano odlučiti u slučaju o odgovornosti Ive Sanadera, u kojem se ime Z. Hernádija nigdje ne navodi.
i stranci znaju da je hrvatsko krivosuđe komedija partije.