Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Grci će jedan dan raditi 12, drugi dan 4 sata. Što očekuje hrvatske radnike?

Promjene u organizaciji radnog vremena i mjesta rada postale su ključna tema rasprava zakona o radu u vrijeme pandemije, no strah od zloupotrebljavanja tih promjena nije bezazlen; na samom početku pandemije, prošle godine, hrvatska je Vlada također pokušala progurati prijedlog novog Zakona o radu
19. lipnja 2021. u 08:09 6 komentara 2200 prikaza
Prosvjedi u Grčkoj
Foto: Alkis Konstantinidis/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Zbog fleksibilizacije radnog vremena koju je izglasao parlament u Grčkoj jučer su prosvjedovale tisuće radnika: temeljna je izmjena da se, u skladu s potrebama poslodavca, može kombinirati radno vrijeme tako da se, primjerice, jedan dan radi i 12 sati, a drugi četiri. Zakon zadire i u pravo na štrajk.

ŠTO KAŽU BROJKE? Analitičari iznenađeni: U svim županijama prosječna plaća prešla granicu od 6000 kuna

Promjene u organizaciji radnog vremena i mjesta rada postale su ključna tema rasprava zakona o radu u vrijeme pandemije, no strah od zloupotrebljavanja tih promjena nije bezazlen; na samom početku pandemije, prošle godine, hrvatska je Vlada također pokušala progurati prijedlog novog Zakona o radu koji bi suspendirao sva bitna prava zaposlenika. Budući da sljedeći tjedan počinju pregovori sindikata i Vlade o ZOR-u, ove su teme vrlo aktualne i za Hrvatsku.

Rad na daljinu

– Vladi je sad najsnažniji interes zbog pandemije regulirati rad na daljinu i na izdvojenu mjestu rada, ali ne pokušava drastične promjene. Važno im je i povećati udio rada na neodređeno i smanjiti rad na određeno vrijeme. Nama nije prihvatljiva “fleksibilizacija” na način na koji je predlažu, poslodavce neće motivirati da više sklapaju ugovore na neodređeno vrijeme – kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel. Kad je posrijedi prijedlog povećanja udjela dodatnog rada kod drugog poslodavca, ističe da je trenutačnih osam sati apsolutno dovoljno, a da radnici u industriji ili građevini sigurno neće ni pomisliti na dodatni rad.

Refugees in Freilassing NEZAKONITO RADILI Hrvatu u Njemačkoj kazna od 43.915 eura jer nije plaćao radnike, radnici dobili izgon iz države

– Inzistirat ćemo da se bolje uredi radno vrijeme, smanji nerazmjerno velik broj prekovremenih sati i definira jasan raspored radnog vremena – kaže Novosel te dodaje da bi ZOR trebao precizirati i poslove i mjesto rada, kao i strukturu plaća da spriječe manipulacije brutom i netom. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, upozorava da je potpuno pogrešan pristup da će se povećati konkurentnost i privući ulagači manjim izdvajanjima za plaće i nestalnijim oblicima rada.

Nema klasične podjele

– Globalno to poslodavci sve više shvaćaju, ali u Hrvatskoj i dijelu zemalja EU, kao što je i Grčka, idu suprotnim smjerom. “Uravnoteživanje rada i privatnih obveza” dosad je išlo u korist poslodavca, i u Grčkoj je to lažno uravnoteživanje – kaže Sever te dodaje da se to i u Hrvatskoj pokušava tako da se nesigurnost rada na određeno vrijeme pretoči u rad na neodređeno, što je već potjeralo tisuće radnika.

– Ako ustraju, neće nam preostati drugo nego da i mi najesen izađemo na ulice – najavljuje sindikalist. Ekonomski analitičar Damir Novotny, međutim, smatra da se bez fleksibilnijeg radnog vremena ne može ostvariti održivi rast u budućnosti.

PROIZVODNJA I GRAĐEVINARSTVO Njemačku pogađa nedostatak radnika: Najviše ih nedostaje u području zanatskih zanimanja

– Globalno su veliki pritisci, posebno u građevinskom sektoru, gdje kineske i turske tvrtke takve teme zaštite radnika ni ne spominju. Fleksibilno radno vrijeme treba i turistički sektor, a što je s vama novinarima, informatičarima, kreativnim industrijama? Sindikati su usmjereni na državni sektor i teško je provesti reforme na takvom tržištu – kaže Novotny, koji je uvjeren da više ne postoji klasična podjela na rad i poduzetništvo i da radnička klasa – nestaje. Kaže da je ova kriza pokazala kako je rad od doma jedna od opcija, ali i da su kod nas jednako veliki otpori kao u Grčkoj.

Osobna iskaznica
nova generacija elektroničkih OI
Nove osobne od 2. kolovoza. Što se mijenja, koja je cijena i tko zasad ne mora podnositi zahtjev
Sanytol
ČISTO I STERILNO
Zašto je bitno da znate razliku između sanitizacije i dezinfekcije
  • stefj:

    Vidim da mediji vole Grčku isticati kao primjer, a svi znamo sudbinu Grčke... Isto tako vidim da vlada ide koracima Grčke - plaće u javnim strukturama veće su i preko 50% nego u privatnom sektoru, "stečena prava" donose više novaca ... prikaži još! od rada, rad i rezultati uopće nisu bitni, dug nemilice raste, zajedno s različitim nametima... Imamo jedan od najvećih parafiskalnih (paradržavnih) sektora u EU. Gledali smo različite borbe vlasti "protiv" toga. Npr. SDP ih je ukidao na način da je neki parafiskalni namet jednostavno proglasio da to nije i time smanjivao listu, dok HDZ sada objedinjuje po 2-3 u jedan pa time smanjuje listu. No u oba slučaja ukupna davanja su rasla... I tako, opet će profitirati zaposleni u javnim strukturama, a oni u privatnom sektoru ili njihovi poslodavci dobit će još koji namet to to izdržavaju. I onda će se opet netko čuditi što sposobni i stručni ljudi odlaze iz Hrvatske...

  • Avatar Oneill
    Oneill:

    Demokracija je za radnike loša solucija.

  • Biouskoli91:

    Ugovori za rad na odredjeno vrijeme je jedna od najvecih sramota u Hr. Koliko je ono, oko 80-90% ugovora na odredjeno? Poslodavci uvelike muljaju s tim na ustrb radnika. Kad ce anemicni poduzeti nesto oko toga? Zakoni postoje, ali se ... prikaži još! ne postivaju. A kazni nema.