Na prvi pogled fotografija izgleda poput računalno obrađene slike ili prizora stvorenog umjetnom inteligencijom. No, neobični ružičasti kukac koji je snimljen u Austriji potpuno je stvaran, a riječ je o rijetkoj genetskoj promjeni zbog koje je životinja dobila upečatljivu boju koja joj u prirodi može predstavljati ozbiljan problem.
Neobičnu je jedinku sredinom lipnja uočila sudionica platforme građanske znanosti Naturbeobachtung.at u naselju St. Georgen kod Villacha u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj. Fotografiju je snimila Rosemarie Maliha, a o rijetkom nalazu izvijestio je austrijski savez za zaštitu prirode Naturschutzbund.
Na fotografiji se vidi mladi primjerak ravnokrilca, odnosno nimfa, zbog čega stručnjaci nisu mogli sa sigurnošću odrediti točnu vrstu. Kod mladih kukaca neke karakteristike potrebne za preciznu identifikaciju još nisu dovoljno razvijene kao kod odraslih jedinki.
Iako prizor izgleda gotovo nestvarno, iza neobične boje ne stoji novi soj kukca niti ljudska intervencija. Stručnjaci objašnjavaju da je riječ o eritritizmu, odnosno rijetkoj genetskoj mutaciji koja uzrokuje prekomjerno stvaranje crvenog pigmenta eritropterina, dok su tamni pigmenti znatno slabije izraženi ili gotovo odsutni.
Kako bi se takva boja pojavila, jedinka mora naslijediti mutiranu varijantu gena od oba roditelja. Ako naslijedi samo jednu promijenjenu kopiju gena, u pravilu će prevladati uobičajena boja. Upravo zbog toga ružičasti kukci u prirodi iznimno su rijetki.
Iako je za ljude ružičasti kukac fascinantan prizor, za samu životinju takva boja može biti veliki nedostatak. Uobičajeno zelene, smeđe ili sive nijanse omogućuju skakavcima i srodnim vrstama da se lakše stope s travom, suhim biljkama i tlom. Ružičasta jedinka, međutim, puno je uočljivija predatorima. Ptice i druge životinje koje se hrane kukcima mogu je lakše primijetiti, zbog čega takvi primjerci često imaju manje šanse doživjeti odraslu dob.
Eritritizam je samo jedna od brojnih pigmentacijskih promjena koje se pojavljuju u životinjskom svijetu. Najpoznatiji je albinizam, kod kojeg zbog nedostatka melanina životinje imaju bijelu ili gotovo bezbojnu dlaku, kožu ili perje. Suprotan je fenomen melanizam, pri kojem se proizvodi veća količina tamnih pigmenata pa jedinke mogu izgledati gotovo potpuno crno. Poznat je i ksantizam, kod kojeg prevladavaju žuti i zlatnožuti tonovi.
FOTO Ovo su najduže zmije na svijetu: U Hrvatskoj imamo jednu koja naraste do 2,6 metara
Otvori KEKS Pay
