Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Fitch potvrdio kreditni rejting Hrvatske 'BBB-' i stabilne izglede

Prognoza se temelji na poboljšanim izgledima za turizam, koji bi se ove godine trebao oporaviti i dosegnuti dvije trećine pretpandemijske razine, pod pretpostavkom stišavanja zdravstvene krize u Europi, ističu u Fitchu.
22. svibnja 2021. u 00:10 50 komentara 2677 prikaza
Zagreb: Ministar financija Zdravko Marić odrzao konferenciju za novinare
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'BBB-', uz stabilne izglede, istaknuvši da bi pritisak na državne financije povezan s pandemijom koronavirusa trebao neutralizirati oporavak gospodarstva oslonjen na turizam i potporu EU-a.  Rejting Hrvatske 'BBB-' odražava snažne strukturne karakteristike, navodi agencija, izdvajajući bolje pokazatelje razvoja ljudskih potencijala i upravljanja u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom i veći BDP po stanovniku.

Zagreb: Izjave nakon sastanka Plenkovića sa hotelijerima pandemija koronavirusa Procjena EK: Hrvatski BDP među najbrže rastućima u EU

Ograničavaju ga visoki javni dug i razdoblja slabog gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi. Stabilna prognoza iskazuje velike kratkoročne rizike povezane s pandemijom, ali i snažnije srednjoročne izglede za gospodarski rast povezane sa značajnom podrškom iz fondova EU, te pretpostavku o fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju duga s obzirom na kriterije ulaska u eurozonu.

Agencija je podigla procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini s 3,8 na 5,5 posto, ističući snažniji rast u drugoj polovini 2020. godine no što se očekivalo, otpornost građevinskog sektora i izvoza robe i postupni oporavak potrošnje. Prognoza se temelji na poboljšanim izgledima za turizam, koji bi se ove godine trebao oporaviti i dosegnuti dvije trećine pretpandemijske razine, pod pretpostavkom stišavanja zdravstvene krize u Europi, ističu u Fitchu.

Upozoravaju ipak da se još uvijek ne može isključiti mogućnost opetovanog uvođenja ograničenja putovanja zbog još uvijek neizvjesnog razvoja pandemije, uključujući širenje novih sojeva virusa.

Hrvatske kune podaci Hanfe Imovina obveznih mirovinskih fondova iznosi 124,6 milijardi kuna – trećinu BDP-a

Europska potpora

Gospodarstvo bi ipak trebalo rasti u ovoj godini čak i ako se turizam zadrži na razini iz 2020. godine, kada je bio na polovini pretpandemijske razine, napominju u Fitchu, ali slabiji oporavak mogao bi povećati rizik dugoročnih negativnih posljedica i stvoriti pritisak na državne i vanjske financije. U 2022. gospodarstvo bi trebalo ubrzati na 6,1 posto, te usporiti na prosječnih četiri posto u razdoblju od 2023. do 2025., a glavni pokretač trebala bi biti ulaganja, procjenjuje Fitch, ukazujući na 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći iz europskog fonda za oporavak i otpornost.

Dodatni oslonac trebala bi biti milijarda eura iz Europskog fonda za solidarnost za obnovu od potresa i 12,6 milijardi eura iz dugoročnog proračuna EU-a.

Zagreb: Izjave nakon sastanka Plenkovića sa hotelijerima podaci Hrvatske narodne banke Krajem 2020. dug opće države 329,7 milijardi kuna, ili 89,1 posto BDP-a

Problem radne snage 

Prema tim bi procjenama hrvatsko gospodarstvo trebalo dosegnuti pretpandemijsku razinu početkom 2022. godine, čime bi se ograničili rizici na tržištu rada i stečajevi poduzeća. Zamah ulaganja mogla bi odgoditi nestašica radne snage u pojedinim sektorima, poput građevinskog, ali i potreba usvajanja velikog broja reformi u kratkom roku, kako bi se osigurala sredstva iz europskog fonda.

Hrvatska je u povlačenju europskih sredstava ispod europskog prosjeka a veliki iznosi naglašavaju izazove u provedbi, naglašava agencija. Bude li vlada uspješna u usvajanju dugoročnih reformi, mogla bi ublažiti probleme poput nepovoljnih demografskih pokazatelja, ističu u Fitchu, podsjećajući da bi se prema Europskoj komisiji broj radno sposobnog stanovništva do 2050. mogao smanjiti za četvrtinu.

Podignuta procjena deficita

Agencija je povisila procjenu proračunskog deficita u ovoj godini, s 3,5 na četiri posto. U 2022. trebao bi pasti na tri posto, što je za 0,8 postotnih bodova više no što su prognozirali u prosincu prošle godine.

Osijek: Rekonstrukcija i izgradnja vodoopskrbe u Tvrđi LJUBO JURČIĆ Velike investicije mogu impresionirati svojim iznosom, ali mogu zemlju baciti unazad, ako su krivo usmjerene

Ističu da je vlada uvela "relativno velikodušne i efikasne" mjere potpore u pandemijskoj krizi koje je u međuvremenu počela postupno gasiti, uz očekivane vrlo ograničene izravne proračunske troškove nakon drugog tromjesečja ove godine. To bi trebalo smanjiti javnu potrošnju iskazanu udjelom u BDP-u s rekordnih prošlogodišnjih 55,4 posto, dok bi prihodi trebali imati koristi od snažnog nominalnog rasta. Oporavak bi ipak u pojedinim segmentima mogao doći pod znak pitanja bude li turizam razočarao, dodaju.

Ulazak u eurozonu u 2024.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se smanjiti s prošlogodišnjih 88,7 posto na 82,7 posto u ovoj godini, procjenjuju u Fitchu, snizivši procjenu iz prosinca za 2,8 postotnih bodova. 

Ilustracija za BDP i kune EUROSTAT Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom BDP-a na kraju 2020.

Napominju da Hrvatskoj na ruku idu povoljni uvjeti financiranja i depoziti koji ublažavaju pritisak na likvidnost. Više od tri četvrtine javnog duga denominirano je u inozemnoj valuti, gotovo isključivo u eurima, ali stabilnost tečaja nije veliki razlog za zabrinutost i ta će dugoročna osjetljiva točka biti neutralizirana kada Hrvatska uđe u eurozonu, procjenjuje Fitch.

Vlada i dalje želi usvojiti euro u prvoj polovini 2023. godine, a najveći je izazov ispunjavanje kriterija konvergentnosti, budući da bi strategija smanjenja deficita i duga mogla kratkokročno naići na probleme ako se makroekonomski uvjeti ne budu popravljali kao što se očekuje, ističe Fitch. Agencija i dalje procjenjuje da bi Hrvatska trebala ući u eurozonu 2024. godine.

POKAZUJU PODACI HNB-a Javni dug porastao za 35,3 milijarde kuna. Analitičari ipak očekuju silaznu putanju

Konsolidacija

Napominju da bi mogli podići rejting Hrvatske ako kratkoročni makroekonomski rizici splasnu i ako ispunjavanje kriterija i ulazak u eurozonu budu tekli u skladu s planom. Povoljno bi utjecalo i stabilno smanjivanje javnog duga i proračunskog deficita kroz proračunsku konsolidaciju. Negativno bi pak na rejting utjecao neuspjeh u nastojanjima da se smanji javni dug u srednjoročnoj perspektivi, ističu u Fitchu, navodeći primjer "naglašenijeg i duljeg razdoblja popuštanja fiskalne politike i pada gospodarstva".

Rejting bi mogao biti smanjen i u slučaju pogoršanja makroekonomskih izgleda, dodaju, primjerice zbog zastoja u oporavku turizma.

Tarik Filipović
SPORNA IZJAVA
Tarik Filipović: Prekinuo sam snimanje 'Generala' radi rečenice zbog koje bi me bilo sram u kinu
Dacia Sandero Stepway
ROBUSTAN I SVESTRAN
Avanturistički duh plus dobar roštilj jednako dan za pamćenje
  • Boljebitipijan:

    Evo opet jalnog jadnog naroda kojem ništa ne valja.Vi se samo volite naslađivati.Ali eto unatoč svom ovom sranju i svim ovim navijanjima antihrvatskih pljuvača vidi se svjetlo na kraju tunela.Bravo Vlado RH

  • Aabbcc11:

    Bravo, ova vlada zna svoj posao, za vrijeme Milanovičeve vlada najveća kriza u Hrvatskoj.

  • Deleted user:

    jak rejting.. sve uništeno.. a mi u plusu.. jel to ok da se napiše