U prvih pet mjeseci ove godine 4479 osoba izrazilo je namjeru da u Hrvatskoj zatraži međunarodnu zaštitu, najviše Rusa, 1188, zatim 823 Turaka, 361 Afganistanac, 329 Egipćana, 291 Sirijac... No, vrlo malo ih to na kraju i učini. U posljednjih nekoliko godina bilježe se rekordni brojevi tražitelja međunarodne zaštite pa je, tako, samo u 2023. godini zabilježeno čak 68.114 izraženih namjera za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj, a tada je gotovo 20.000 zahtjeva stiglo od državljana Afganistana, dok je lani zaprimljeno 26.776 zahtjeva, najviše iz Sirije, Turske i Ruske Federacije.
Stižu i maloljetnici
– U proteklim godinama, uz tendenciju povećanja u posljednje tri godine, primjetan je trend povećanja nepoštivanja uputa policijskih službenika i nepojavljivanja tražitelja međunarodne zaštite u prihvatilištima nakon izražene namjere. Takvo ponašanje zabilježeno je u prosjeku kod više od 40 posto slučajeva, što jasno upućuje na zloporabu sustava međunarodne zaštite. Isto tako, na zloporabu sustava međunarodne zaštite upućuje i činjenica da se velik dio tražitelja međunarodne zaštite u prihvatilištima zadržava prosječno jedan dan, odnosno većina njih napusti objekt unutar 24 sata od dolaska – ističu u Ministarstvu unutarnjih poslova. Od 68.114 izraženih namjera za međunarodnom zaštitom u 2023. godini, više od 47% osoba nije se prijavilo u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite, a zahtjev su podnijele 1783 osobe ili 2,62% ukupnog broja namjera tijekom godine. Lani je namjeru je izrazilo 26.776 osoba, a njih više od 41% nije se prijavilo u prihvatilištu, dok je zahtjev podnijelo njih 1419 ili 5,3% ukupnog broja namjera tijekom godine. Prosječno vrijeme zadržavanja u prihvatilištima bilo je jedan dan, odnosno oko 50% osoba napusti objekt unutar 24 sata od dolaska. U prvih pet mjeseci ove godine 44% nije se uopće prijavilo u prihvatilišta, već su nastavili put prema drugim državama članicama Europske unije. Radi se o tzv. sekundarnim migracijskim kretanjima, koja se događaju nakon što su osobe podnijele zahtjev za odobrenje međunarodne zaštite ili im je odobren neki oblik zaštite u prvoj zemlji dolaska, no zloupotrebljavaju sustav međunarodne zaštite te prava i slobode koje uživaju kao tražitelji međunarodne zaštite, za tzv. asylum shopping, kako bi došli do njima ciljane odredišne zemlje, pojašnjavaju u MUP-u.
Ciljane zemlje su najčešće one u kojima žive veće migrantske zajednice s nekog područja, prijatelji i rođaci tražitelja međunarodne zaštite, ili zemlje za koje migranti vjeruju da će u njima ostvariti bolje životne uvjete, veća socijalna prava, radne prilike ili smatraju da su im izglednije šanse da će im biti odobrena međunarodna zaštita. Hrvatska zato, uz ostalo, planira uspostaviti i učinkovitiji sustav sprečavanja zloporabe sustava prihvata i sekundarnih migracija, navodi se u Prijedlogu plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, koji je upravo poslan na javno savjetovanje. Posljednje tri godine uočen je i trend rasta broja maloljetnika bez pratnje, pa je tako lani namjeru za međunarodnom zaštitom izrazilo 1980 djece državljana trećih zemalja bez pratnje. Većinom se radi o maloljetnicima muškog spola starim 16 i 17 godina. U prvih pet mjeseci 2025. godine 269 maloljetnika bez pratnje je izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu. Hrvatska trenutačno raspolaže s dva prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite, u Zagrebu s kapacitetom 600 kreveta u i Kutini s oko 300 kreveta. Maloljetnicima bez pratnje imenuje se poseban skrbnik, neovisno o njihovu statusu, a smještaj im se osigurava u sustavu socijalne skrbi.
U EU se primjenjuju tzv. Dublin III uredba i Eurodac sustav kao alati za obeshrabrivanje sekundarnih kretanja tražitelja međunarodne zaštite između država članica. Prošle godine na razini EU predano je oko 150.000 odlaznih zahtjeva, što znači da je 15% svih tražitelja međunarodne zaštite bilo predmet "dublinskog postupka", vraćanja u prvu zemlju u kojoj su ušli u schengenski prostor. Uzimajući u obzir uzroke migracijskih kretanja, u MUP-u očekuju trend povećanja broja tražitelja međunarodne zaštite, pa je "neophodno osigurati dostatne kapacitete koji će pratiti taj trend". Kad je riječ o osobama vraćenim u Hrvatsku prema "dublinskom postupku", većina njih nalazi se u lošem psihofizičkom stanju i često bez medicinske dokumentacije.
Ulazni zahtjevi
Hrvatska je u 2023. godini zaprimila 35.006 ulaznih zahtjeva iz drugih država članica, najviše iz Njemačke, Francuske i Slovenije, a doneseno je 24.629 pozitivnih odluka kojima je "prihvaćena odgovornost Hrvatske za ispitivanje i procjenu zahtjeva", dok je 897 osoba i transferirano u Hrvatsku. Iste godine, Hrvatska je uputila 209 zahtjeva prema drugim državama članicama; Bugarskoj, Grčkoj i Njemačkoj, a transferirano je 12 osoba. Lani su Hrvatskoj stigla 24.343 ulazna zahtjeva, donesena je 20.701 pozitivna odluka, a transferirano je 1698 osoba u Hrvatsku. Hrvatska je istovremeno uputila 702 zahtjeva drugim državama u koje je vraćeno 18 osoba. U prvih pet mjeseci 2025. godine zaprimljena su 5323 ulazna zahtjeva i donijeto 4264 pozitivnih odluka, a vraćeno je 694 osoba u Hrvatsku. U tih pet mjeseci, Hrvatska je uputila 924 zahtjeva drugim državama i vratila 17 osoba.
FOTO Brutalno pretukli mladića pa pobjegli: Pogledajte uhićenje četvorice osumnjičenih za nemilosrdni napad na Slovenca
Otvori KEKS Pay
