Dvjestotinjak europskih socijalista i demokrata okupilo se ovih dana u Opatiji i Rijeci na svom godišnjem okupljanju, na kojem su usvojili i Opatijsku deklaraciju o zaštiti radničkih prava, koja će biti temelj njihova političkog djelovanja, o čemu smo razgovarali sa španjolskom socijalistkinjom i predsjednicom Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Iratxe Garcia Perez.
Kako to da ste se odlučili upravo za Rijeku? U Rijeci je SDP nedavno pretrpio težak izborni poraz. Rijeka je desetljećima bila bastion SDP-a i ljevice, a danas je jedan od simbola neuspješne i anemične politike socijaldemokrata, koji nisu u stanju osmisliti alternativu vladajućem HDZ-u iako je HDZ-ova vlada opterećena brojnim korupcijskim aferama. Kako to komentirate?
Živimo u izazovnim vremenima, a socijaldemokrati na razini EU i SDP predani su vraćanju povjerenja naših građana. Spremni smo se prilagoditi novim vremenima, ali pritom ostati vjerni svojim vrijednostima i prioritetima. Vjerujemo u svoj projekt koji je omogućio socijalnu državu i stup socijalnih prava. Rijeka je simbol socijaldemokratske obitelji, Europska prijestolnica kulture 2020., najvažnija hrvatska luka s dugom brodograđevnom tradicijom, grad koji je rastao zahvaljujući industrijskom razvoju i postao svjetionik raznolikosti. I upravo smo zato ovdje: u teškim vremenima u kojima živimo moramo biti glasniji, aktivniji i prisutni tamo gdje nas građani najviše trebaju. Mi smo jedina politička snaga koja je spremna slušati i raspravljati s građanima te njihove probleme pretočiti u korisne politike.
Kažete da se želite zauzeti za dostojanstvo radnika i zaštitu radničkih prava, pristojne plaće i ugovore o radu, regulaciju platformskog rada i socijalnu zaštitu. Međutim, radnici danas najčešće glasaju za nacionaliste i populiste, a ne za ljevicu, koja je postala stranka urbanih i obrazovanih slojeva. Radnici u Hrvatskoj čak se i ne identificiraju kao radnici. Kako mislite povratiti povjerenje radnika?
Socijaldemokrati su na čelu socijalnog dijaloga i pravedne tranzicije. Naša politička obitelj oblikuje priču o socijalnim pravima već više od stoljeća, što uključuje univerzalnu zdravstvenu zaštitu, kolektivno pregovaranje, jednake plaće, mirovine, godišnje odmore, rodiljne dopuste, sigurnost na radu. U Europskom parlamentu predvodimo inicijative u korist radnika i mladih. Prošlog je tjedna, primjerice, pod vodstvom S&D-a, Odbor za zapošljavanje usuglasio dobar i pravedan dogovor za europske pripravnike. Sporazum bi trebao stati na kraj "divljem zapadu" pripravništava i spriječiti iskorištavanje mladih Europljana kao jeftine ili besplatne radne snage. Prošle smo godine predvodili povijesni dogovor o pravnom okviru za radnike na platformama, a ovoga tjedna obnavljamo svoju predanost Opatijskoj deklaraciji.
Naša se predanost nije promijenila. Dapače, sada je još i veća. Živimo u teškim vremenima te smo velika politička obitelj koja je posvećena obrani radničke klase, što je pravo domoljublje. EPP se sve više svrstava uz krajnju desnicu, a time ostavlja građane po strani i približava se dezinformacijama, govoru mržnje i lažnim vijestima. Krajnja desnica koristi nezadovoljstvo građana i krivnju svaljuje na najranjivije. To nije domoljublje, već populizam.
Budućnost i opstanak EU u današnjem radikaliziranom okružju ovisi o europskoj strateškoj autonomiji. Kako S&D gleda na naglo povećavanje obrambenih proračuna u članicama EU i kako to uskladiti s rastućim socijalnim potrebama? Vaša Španjolska, primjerice, odbila je povećati obrambeni proračun na pet posto i zbog toga se suočila s Trumpovim bijesom.
Strateška autonomija nužan je odgovor na današnji brzo mijenjajući i transakcijski svijet velikih suparništava. Socijaldemokratska obitelj oduvijek ju je podržavala. Unatoč tome, jasno smo istaknuli da Europa ne može činiti više s istim resursima. U kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira tražimo snažniji proračun EU za suočavanje s trenutačnim izazovima, koji bi bio financiran novim izvorima prihoda i zajedničkim zaduživanjem. Španjolska, kao i socijaldemokratska obitelj u cjelini, potpuno su predane NATO-u i ispunjavanju njegovih kapacitetnih ciljeva. Španjolska je uvijek poštovala i nastavit će poštovati te ciljeve. Štoviše, Španjolska je jasan primjer da ulaganje u obranu nije nespojivo s održavanjem snažne socijalne države i kvalitetnih javnih usluga.
Treba li EU zbog toga krenuti u smjeru veće federalizacije i centralizacije donošenja odluka?
Europsku uniju oduvijek smo shvaćali kao projekt u nastajanju. Tijekom povijesti hrabri su je ugovori jačali, a Komisija mora ostati snažan i neovisan čuvar tih ugovora pokrećući postupke pred Sudom EU kada se zakonodavstvo ne provodi. Smatramo da EU mora prijeći s jednoglasnog odlučivanja na kvalificiranu većinu u određenim područjima kako bi Unija mogla brže i učinkovitije odgovarati na današnje izazove, kao što je slučaj kod primjene Članka 7.: kada država članica krši temeljne vrijednosti, takva bi kršenja trebala biti predmet Uredbe o uvjetovanosti (kojom se omogućava sankcioniranje povreda vladavine prava, op. a.). Ova se rasprava ne može odvojiti ni od pitanja proširenja. Dok se pripremamo za primanje novih članica, to je jedna od tema o kojoj ćemo razgovarati i sa svojim zapadnobalkanskim partnerima tijekom sastanka u Opatiji. Glavni cilj EU je opće dobro: zajedno smo jači nego sami.
Kako gledate na budućnost transatlantskih odnosa? Jesu li ti odnosi zbog nepredvidljivog Trumpa zauvijek uništeni?
Sjedinjene Države ostaju naš ključni partner i nastavit ćemo raditi na poštenom i uravnoteženom trgovinskom sporazumu, bez žrtvovanja naših standarda. Trump, međutim, nije pouzdan partner. Ako nastavi svoj trgovinski rat protiv Europske unije, moramo biti spremni aktivirati instrument protiv prisile kako bismo ga natjerali na pošten pregovor. Istodobno nam je stalo do šireg transatlantskog odnosa i želimo da on ostane snažan. To je također prilika da proširimo i ojačamo međunarodna partnerstva, posebno s Latinskom Amerikom i Afrikom. Imamo mogućnost postati neovisniji, stvoriti više prilika za naše radnike i poduzeća, diverzificirati trgovinske odnose, a istovremeno nastaviti braniti multilateralizam, Svjetsku trgovinsku organizaciju, međunarodne standarde i regulatornu autonomiju Europe.
Kako prevladati europsku blokadu i duboku podjelu u vezi s Gazom i Izraelom? Može li Europa još uopće sačuvati svoj obraz kada je riječ o Gazi ili je za to prekasno?
Reakcija EU dolazi prekasno, što sam i istaknula na posljednjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Uspjeli smo donijeti rezoluciju EP-a, prvu nakon 18 mjeseci, i to je bio ogroman iskorak. Stvari se kreću. Također, predsjednica Von der Leyen u govoru o stanju Unije napokon je napravila značajan korak naprijed. Mjere koje se sada predlažu, poput suspenzije trgovinskog dijela Sporazuma o pridruživanju između Izraela i EU te sankcija protiv Netanyahuove vlade, moraju postati stvarnost formalnim usvajanjem u Vijeću. Sada je red na Vijeću, a predsjednica Von der Leyen mora i dalje pritiskati države članice da djeluju. Štoviše, ako zaista želimo zaustaviti genocid, embargo na oružje je nužan. Upravo su to mjere koje socijaldemokrati dosljedno zahtijevaju od samog početka nerazmjernog odgovora Izraela na Hamasov teroristički napad.